
Što su to soft skills i zašto su važne za odgojitelja?
Pojam digitalne pedagogije postoji već dugi niz godina, a za vrijeme pandemije korona virusa našlo se u središtu implementacije pedagoškog rada. Korištenje digitalne pedagogije u ranom i predškolskog odgoju i obrazovanju je u porastu, što donosi mnoge prednosti i novitete, ali i izazove i nedostatke.
Što je digitalna pedagogija?
Digitalna pedagogija predstavlja korištenje digitalnih tehnologija u učenju, poučavanju i suradnji s roditeljima zbog veće kvalitete i učinkovitosti komunikacije u odgojno-obrazovnom procesu.
U knjizi: „Pedagogija ranog i predškolskog odgoja“, autorice Edita Rogulji Ana Žindarec Čučković ističu ovu definiciju digitalne pedagogije prema Toktarovu i Semenovu (2020):
Zašto trebamo digitalnu pedagogiju?
Svi mi redovito koristimo računala, mobitele i sl. Današnja djeca, htjeli mi ili ne, etiketirani su i najčešće se nazivaju „Internet generacija, Net generacija ili Digitalni urođenici“. Djeca u vrtiću nemaju vlastite mobitele, ali vrlo dobro znaju čemu služi tehnologija i internet iako tome nisu direktno poučavani.
Vrlo često mi se događalo kad bih djecu upitala: „Kako ćemo to istražiti? Kako da saznamo više o tome?“, da je njihov odgovor najčešće bio: „Guglaj pa ćeš saznati.“ Čak i ako ne koriste Google, internet i računalo, dobro znaju čemu to služi. Dakle, htjeli mi ili ne, od toga ne možemo pobjeći. I ne trebamo.
Jedna od važne svrhovitosti digitalne pedagogije ujedno je i jedna od najvažnijih strategija: važnost učenja usmjerenog na dijete, suradnju i kritičko mišljenje. Cilj je promicati aktivna iskustva, razvoj kompetencija s naglaskom na razvoj digitalne pismenosti.
Moje iskustvo korištenja aplikacije za suradnju s roditeljima
Intenzivnije sam počela prakticirati digitalnu pedagogiju još prije pandemije. Kolegica i ja našle smo se u problematici neaktivne suradnje s roditeljima. Organizirale smo individualne razgovore, interaktivne roditeljske sastanke, druženja s roditeljima i sl. Roditelji su bili prisutni fizički, ali neaktivni.
Dakle, u našoj suradnji je nedostajala dvosmjerna komunikacija. I tako smo uveli Seesaw aplikaciju kao alat za digitalnu suradnju s roditeljima. Što smo napravili? Prilagodile smo se roditeljima. Već godinama su mobiteli osnovno sredstvo komunikacije. Ipak, naš cilj nije bio samo digitalno komunicirati, nego putem digitalne komunikacije aktivirati i uključiti roditelje u odgojno-obrazovni proces.
Što su roditelji dobili?
Što su dobili odgojitelji?
Što su dobila djeca?
Što je najvažnije u okviru digitalne pedagogije?
Najvažnije je naglasiti da je digitalna pedagogija stav i sposobnost (Howell, 2012). Od tehnologije ne treba bježati ili je izbjegavati, već je na pravilan način koristiti. Tehnologija ide velikim brzinom naprijed i to nam može biti motivacija za rast i razvoj. Po mom iskustvu to je win-win situacija i za nas, ali i djecu i roditelje.
Autorica: Lana Kihas Pranjić
edukatorica za odgojitelje i dadilje, koordinatorica programa edukacija MliječniZub