Laila Gustavsson: Kako se djeca igraju i uče u prirodi
Polazeći od pretpostavke da je svako dijete darovito na svoj način, edukacijska rehabilitatorica Renata Kubelka osmislila je predavanje koje je održano u sklopu konferencije Mliječnog Zuba pod nazivom "U potrazi za skrivenim talentima". U sklopu predavanja predstavljeno je 12 talenata koji su vidljivi u spontanoj dječjoj igri, a ideja se temelji na knjizi Willis Hodson "Otkrijte stil učenja vašeg djeteta".
Darovita djeca ne moraju nužno imati natprosječnu inteligenciju, nego imaju natprosječne sposobnosti u pojedinom području i često svoje interese integriraju u spontanu igru. Djeca otvorenog karaktera i izvođačke prirode svoj će talent izraziti već u jako ranoj dobi, no djeca koja su povučena ili svoj talent iskazuju na nama manje vidljiv način često će ostati neprimijećena ili možda čak krivo shvaćena.
Sva djeca mogu preko svojeg razvojnog resursa svladati sve poteškoće, što nam govori o tome da je svako dijete na neki način darovito i da od malih nogu mogu graditi svoj talent te buduću karijeru. Primijećeno je da i kod djece s posebnim potrebama dolazi naglo do regulacije posebnih potreba kada pronađemo njihov razvojni resurs.
12 talenata:
1. Jezični talent
Jezični talent dijete može integrirati u spontanu igru na različite načine. Ako ga integrira na izvođački način, tada je već u ranoj dobi vidljivo da dijete ima jezični talent jer jako brzo počinje raspravljati s roditeljima, izražava se u složenim rečenicama i ima bogat rječnik, pa čak i u dobi od 2 godine.
Međutim, postoje djeca koju više zanima struktura jezika te rano počinju pokazivati interese za slova i simbole. Mogu uživati i u otkrivanju rješenja vezanih za jezik, poput interesa za strani jezik, strano pismo i sl. U situacijama kada dijete ne uživa toliko u verbalizaciji teže je prepoznati ovaj talent, ali takva djeca zato mogu pokazati specifičan interes za razne jezične materijale (slikovnica, jezična igra i sl.)
2. Talent za humor
Talent za humor jedan je od najmanje podržanih talenata jer često nije prepoznat. Odgojitelji često ne primijete ovaj talent jer im dječja izjava ili ponašanje nije u tom trenutku smiješno, odnosno nije im smiješno ako nije u funkciji onoga što su oni zamislili u odgojno obrazovnom procesu. Ova djeca će vrlo rano, naročito u jasličkoj dobi se nasmijati ako zapnete za nešto ili će vršnjacima uzeti dudu pa im vratiti nakon što zaplaču.
Talent za humor najčešće se prepoznaje kod djece koja imaju izvođačku prirodu, odnosno kod one djece koja često u spontanoj igri rade gegove, oponašaju odrasle i imaju originalni humor. Djeca koja su zatvorenijeg karaktera često će imati duhovite crteže i kod njih je potrebno obratiti pozornost na stvaralačku igru.
3. Talent za matematiku
Kod djece izvođačke prirode često će ih se čuti kako broje, sve stavljaju u sustav brojeva i vrlo rano pokazuju sposobnosti u računanju. Oni čak jako rano procjenjuju broj djece oko sebe, bez brojanja i imaju visoku svjesnost o matematičkim brojevima iako ih nitko nije poučavao.
Matematički talent se kasno otkrije kod djece koju ne zanima brojevni sustav i sustav računskih operacija nego radije testiraju odnose težine, brzine ili veličine što vodi do prevrtanja i bacanja predmeta s velike visine. Iako odgojitelji i roditelji ne trebaju podržati ovakva ponašanja, mogu se dosjetiti prihvatljivih rješenja poput spuštanja predmeta na koncu i sličnih igara koje će im pomoći u razvoju ovog talenta.
4. Talent za mehaniku
Talent za mehaniku posjeduju ona djeca koja vole rastavljati predmete i zanima ih kako nešto radi. Vrlo rano pokazuju interes za kućanske aparate i alate, te pamte funkciju alata koji su vidjeli da koriste odrasli. Također ih može zanimati odvodnja, vodovod, dovod struje, grijanje…
5. Prostorni talent
Prostorni talent u spontanoj igri najčešće uključuje igru različitim dimenzijama. Kod djece koja imaju izvođačku prirodu on je često potiskivan jer su to djeca koja svoje tijelo uzimaju za referentu točku u odnosu na prostor, što znači da vole skočiti s velike visine, zavući se u kutiju i sl. što odrasle osobe često ne potiču, pa ovaj talent ne dolazi do izražaja.
Djeca koja su više organizirana, a posjeduju prostorni talent, rano crtaju mape prostora, čitaju intuitivno mape arhitekata i sl. Djeca s istraživačkom prirodom više vole originalna rješenja kao što su igre u labirintima, skrivanje stvari, vole se igrati otkrivanja u prostoru, prolaziti nepoznate rute... Jako rano pamte ono što su vidjeli i imaju dobar osjećaj za prostorni kontekst u kojem su nešto vidjeli.
6. Glazbeni talent
Vidljivost glazbenog talenta često ovisi o tome kako se integrira, jer ima djece koja ga integriraju kroz izvođački talent pa često pjevaju ili sviraju. Djeca koja su druga krajnost i kod koje ovaj talent nije toliko vidljiv, često se u ranoj dobi igraju kuckanja, proizvode razne zvukove, vrlo često igračke animiraju sa zvukom i takva se djeca tek s 5 ili 6 godina igraju glazbom na svoj način.
Primjer je dječak koji je zapisivao glazbu bojama jer nije znao drugačije, a ključno je to da je njegov glazbeni talent otkriven kroz igre koje se nisu odvijale u glazbenom centru. Ne moramo se strogo fokusirati na to kako djeca reagiraju na okruženje, nego više pratiti što ona čine s tim okruženjem u učenju.
7. Motorički talent
Djeca s motoričkim talentom često imaju izvođački karakter, a ovaj talent najčešće primijetimo kod djece koja rano počnu hodati. No često je primjetan i kod djece koja mogu dugo i koncentrirano gledati sportske aktivnosti i brzo shvate pravila određenog sporta bez dodatnih objašnjenja.
Jako lako uče i pamte informacije vezane za sport, a njihova simbolička igra često uključuje kretanje te rano nauče penjati se, trčati, klizati, plivati...
8. Talent u interakciji s drugima
Ova djeca imaju visok stupanj empatije i vrlo rano su u spontanoj igri zainteresirana za ljude. Vole sadržaje vezane za ljude, pokazuju visok stupanj socijalnih i komunikacijskih vještina. Ne samo da poznaju svu djecu oko sebe, nego pamte i njihova imena i roditelje.
Spontano pomažu drugima te tijekom igre bolje pamte komunikaciju i emocije nego sadržaj.
9. Talent u interakciji sa samim sobom
Ovo su djeca koja jako dobro osjećaju sebe, imaju visok stupanj fokusa na vlastite potrebe i na vlastiti ritam. Problem nastaje ako dijete nema jednak ritam kao okolina, odnosno njegov ritam nije usklađen s roditeljskim ili vrtićkim tempom. Oni možda teško podnose prilagodbe, ali su jako dobro regulirani. Odrasli često ne vide ovaj talent jer ih pokušavaju "ispravljati" i prilagođavati vrtićkom i kućnom ritmu pa se za njih često navodi da je prisutan visok stupanj frustracije i da su neprilagodljivi.
No naprotiv, ova djeca su primjer samoregulacije i to je njihov najveći razvojni resurs. Oni znaju jako dobro čega se žele igrati, kada žele spavati i kada žele jesti. Nezainteresirani su za vrednovanje i publiku, igra im je bogata i maštovita te specifična u određenom području jer vrlo rano znaju što ih zanima i tu se zadržavaju.
10. Talent u integraciji s prirodom
Ovaj talent se može integrirati u slobodnu igru na različite načine. To su djeca koja svugdje nađu blato ili vodu, pa čak i u sred ljeta. Često nešto otkapaju i teže senzornom doživljaju prirode. Također, ima i djece koja vole organizirane informacije o prirodi. Brzo nauče slova kao bi mogli čitati o prirodi i raspolažu s puno informacija na istu temu.
Neka djeca radije otkrivaju nove stvari pa ih zanimaju svemir, sunčev sustav, agregatna stanja u prirodi i sl. Ima i djece koja prirodu doživljavaju meditativno, vole provoditi vrijeme u prirodi i često u džepovima nose neki dio prirode (skupljaju kamenje, lišće, grančice..).
11. Talent u integraciji sa životinjama
Ovaj talent je lako prepoznatljiv jer takva djeca nemaju nikakvog straha u prisutnosti životinja. Ako nemaju kućne ljubimce, barem imaju ljubav prema plišancima i u vrtiću uvijek takvu igračku unose u spontanu igru.
Ako su više organizirani onda su kao hodajuće enciklopedije o životinjama i znaju jako puno informacija o toj temi, no ako su skloni istraživanju fokusiraju se često samo na jednu vrstu: dinosaure, paukove i sl. te istražuju samo to. Istraživači često najranije nauče čitati jer vole otkriti nešto novo.
12. Talent za estetiku svakodnevice
Ovo su djeca koja vole red i vole da postoji estetika svakodnevnih rituala. Vole da što god se nalazi u njihovom okruženju lijepo izgleda i takva djeca već u ranoj dobi vole pospremati jer ih nered frustrira.
Njihova spontana igra često uključuje sadržaj svakodnevnog života (kuhanje, pospremanje, presvlačenje), a urednost i estetika vide se već u ranoj dobi na vanjskom izgledu.
