Česte teme, koje se povezuje sa odgojem i obrazovanjem djece te o kojima se danas piše u medijima i knjigama, nam ukazuju na to da živimo u vremenu u kojem treba zaštititi djetinjstvo („Posljednje dijete u šumi“, „Zdravo odrastanje u svijetu digitalnih medija“, „Prirodna prava djece“, „Spasimo djetinjstvo“, „1000 sati godišnje na otvorenom" itd.). Cilj ovog predavanja je osvijestiti koje su stvarne potrebe djeteta predškolske dobi, te uočiti važnost i utjecaj odraslih osoba koje neposredno svojim bićem utječu na dijete i stvaraju okruženje u kojem dijete boravi.
Stav i unutarnje raspoloženje, koje odrasla osoba ima prema sebi, prema drugim ljudima, prema svijetu i životu, je ono čime neposredno utječe na djecu. Budući da dijete predškolske dobi uči nesvjesno oponašajući, moramo osvijestiti važnost uloge modela koju imamo pred njim. Važna je naša autentičnost, iskrenost i istinski interes za dijete. Sve navedeno vodi ka tome da je „samoodgoj odrasle osobe najbolji odgoj djeteta“.
Dobra suradnja s roditeljima iznimno je važna u odgoju djeteta. Roditelj uči i doživljava na koji način njegovo dijete uči, raste i igra se. Odgovarajućim ugođajem kod kuće, roditelj također podržava dijete u tome. Otvorenim, iskrenim i podržavajućim odnosom između roditelja i odgajatelja stvara se prilika da dijete uči o socijalnim odnosima. Aktivnosti koje prate ritam dana, tjedna, mjeseca i godine, te stalnost odraslih osoba koje borave sa djecom, su osnova dobrog zdravlja i pravilnog razvoja. Kroz ritam i ponavljane u djetetu rastu osjećaji sigurnosti i povjerenja. Ono u sebi nosi „svijet je dobar".
Okruženje u kojem dijete boravi, hrani njegova osjetila i time pomaže u stvaranju cjelovite slike svijeta. Soba dnevnog boravka djeluje ugodno i toplo, odiše čistoćom, sigurnošću i toplinom obiteljskog okruženja. Igračke i didaktička sredstva izrađena od prirodnih materijala (drvo, pčelinji vosak, pamuk, lan, svila, papir, biljne boje) te osmišljena bez suvišnih detalja, potiču razvoj kreativne mašte, koja se razvija samo u predškolskoj dobi.
Slušanje živog govora, pjesama, glazbe (na instrumentima poput blok-flaute, udaraljki, šuškalica i dr.) koji se izmjenjuju sa osluškivanjem tišine, utječu na pravilan razvoj govornog aparata, sluha te potiču spontano učenje materinjeg jezika.
Neposredan doživljaj svijeta kroz sva osjetila (prilikom boravka na dvorištu, u vrtu), povezuje dijete sa prirodom, ritmovima godine (godišnja doba), ritmom dana (noć i dan), vremenskim uvjetima, biljnim i životinjskim svijetom te se ono tako povezuje sa svijetom i stvara odnos iz kojega će kao odrasla osoba preuzeti odgovornost i brigu za njega. Ova će tema biti obogaćena konkretnim primjerima iz prakse.
