Dječji vrtić Bukovac počinje s radom u ožujku 1980. godine kao područno odjeljenje DC „Maksimir“. Godina 1982. je službena godina osnivanja Dječjeg vrtića Bukovac kada Grad Zagreb gradi novi objekt na Bukovačkoj cesti 221 i vrtić dobiva naziv Dječji centar Bukovački krč. Narednih godina vrtić se širi otvaranjem područnih odjeljenja u Markuševcu, Bidrovcu i Bačunu. Godine 1991. vrtić mijenja naziv u Dječji centar Bukovac, a 1995. dobiva sadašnji naziv Dječji vrtić Bukovac.
Posebnosti kurikulumaKarakteristika djece rane i predškolske dobi je učenje čineći, aktivno istražujući svijet oko sebe te učenje po modelu, a dječji vrtić mjesto je u kojem su osigurani uvjeti za učenje i življenje temeljeno na situacijskom učenju. Odgojitelji sukladno interesima djece planiraju materijale i aktivnosti kojima potiču djecu na daljnja istraživanja iz kojih nastaju raznoliki projekti i sklopovi aktivnosti. Važna područja odgojno - obrazovnog procesa u Dječjem vrtiću Bukovac su dijete u prostorno - materijalnom kontekstu, suradnja s roditeljima i profesionalni rast i razvoj.
Vizija Dječjeg vrtića Bukovac glasi: „Dječja kuća po mjeri djece i odraslih“.
Odgojno-obrazovni rad u središte stavlja razvoj ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje. S obzirom na brojne programe ranog učenja stranih jezika koje provodimo, usmjereni smo na razvoj kompetencija na materinskom i stranom jeziku. Vođeni tim vrijednostima kurikulum smo usmjerili ka stvaranju uvjeta za odrastanje djeteta kao kompetentne i samopouzdane osobe. Vrtić je uključen u projekte Unicef - Škole za Afriku, projekt časopisa Hrvatskih šuma „Šuma lista, šuma blista...“. Uključeni smo i u međunarodni projekt „Say hello to the world“ – „Pozdrav svijetu“ koji promiče interkulturalne kompetencije i temelji se na upoznavanju vlastitog identiteta, poštivanju i uvažavanju drugih, poticanju međusobne suradnje te razvoju socijalnih vještina. Niz godina sudjelujemo u projektu „Darujmo djeci kazalište“ s predstavama u izvedbi vrijednih odgojiteljica.
Boravak djece u vrtiću se obogaćuje programom zimovanja i ljetovanja, zdravstveno-rekreativnim programima: klizanjem, tenisom i plivanjem, te kraćim programima ritmike i sporta.
Suradnja s lokalnom zajednicomDječji vrtić Bukovac ostvaruje dobru suradnju s lokalnom zajednicom počevši s Gradskom četvrti Maksimir koja nam oplemenjuje vanjski prostor vrtića stazama, klupama i penjalicom. Ostvarivali smo izvrsnu suradnju s drugim vrtićima u sklopu rada stručno-razvojnog centra za engleski jezik, te osnovnim školama: „Bukovac“ i „Remete“. Jedini smo zagrebački vrtić koji je sudjelovao na „Specijalnoj olimpijadi“ na Policijskoj akademiji i na Pregradskim jesenskim berbarijama za vrtiće Zagrebačke županije. Ponosimo se izložbama dječjih likovnih radova u Knjižnicama grada Zagreba, te brojnim javnim nastupima djece. Cilj nam je započeto nastaviti unaprjeđivanjem suradnje s roditeljima, lokalnom zajednicom i šire kako bi Dječji vrtić Bukovac i dalje bio poznat po specifičnostima svog kurikuluma.
Primarnim desetsatnim programom obuhvaćena su djeca od navršene jedne godine života do polaska u školu.
Takvim programom nastojimo da se dijete:
U ostvarivanju programa odgojno-obrazovnog rada s djecom posebna pažnja posvećuje se stvaranju djeci primjerene i poticajne sredine. Pod time podrazumijevamo organizacijske, prostorno-materijalne i komunikacijske uvjete za poticanje i podržavanje djetetovog rasta i razvoja.
Osnovni cilj Montessori programa temelji se na znanstvenom promatranju učenja djece, na poticanju vlastitog djelovanja djeteta, na razvoju samostalnosti i na poštivanju djetetove sposobnosti. Pažljivo pripremljena okolina potiče djetetov interes, slobodan odabir aktivnosti i djelovanje prema osobnim mogućnostima uz neznatnu pomoć odgojitelja. Prostor sobe je funkcionalno i estetski osmišljen i prilagođen djetetu. Posebno izrađenim priborom cilj je zadovoljiti prirodnu potrebu djeteta za učenjem. Poticanjem razvoja svih djetetovih potencijala cilj je razvijati samostalnost, samosvjesnost, kreativnost, slobodu i uravnoteženost.
Montessori koncepcija omogućuje individualni pristup svakom djetetu koji se ostvaruje promatranjem i osluškivanjem jedinstvenog ritma razvoja svakog pojedinog djeteta (što se odnosi na učenje, motivaciju, potrebe i težnje), te osiguravanjem uvjeta za ostvarivanje tog razvoja. Montessori program je namijenjen djeci od 3 godine života do polaska u školu.
Montessori program obuhvaća pet područja djelovanja:
Svako pojedino područje sadrži niz vježbi koje se sastoje od posebno izrađenog pribora koji razvijaju određene vještine i znanja.
Program katoličko - vjerskog odgoja u našem vrtiću počinje 1991. godine kada smo roditeljima ponudili mogućnost vjeronauka u vrtiću i započeli s ostvarivanjem programa pod nazivom "Odgoj u vjeri".
Godine 2003./2004. postojeće programe obogaćujemo uvođenjem programa katoličkog vjerskog odgoja. Program katoličkog vjerskog odgoja provodi odgojiteljica (na lokaciji Bukovačka 316 – Mali Bukovac), koja je stručno osposobljena i formalno educirana za provedbu programa. U redoviti program integrirani su elementi katoličko - vjerskog odgoja, gdje se indirektno, kroz igru, u djetetu potiče ljubav prema istini, dobroti i životu. Tako se na spontan i blag način, poštujući dječju prirodu, njeguje i duhovna dimenzija djeteta. Pažljivo osmišljeni poticaji i aktivnosti uče dijete ljubiti i poštovati sebe i druge, ujedno ga odgajajući za odgovornost prema cijelome svijetu.
Kroz program katoličko - vjerskog odgoja djeca povezuju događanja iz njihove neposredne stvarnosti (obitelji i vrtića) s događanjima vezanim uz liturgijsku godinu (vrijeme Došašća, Uskrs i sl.)
Engleska igraonica
Taekwondo
U prvim godinama djetetova života roditelji su osobito važni jer upravo su oni ti koji zadovoljavaju temeljne potrebe djeteta, pružaju emocionalnu toplinu i usmjeravaju djetetovo učenje i razvoj. U današnje vrijeme kada se susreću s mnoštvom poruka o poželjnom načinu podizanja djece, roditelji često imaju pitanja i nedoumice, npr: Postupam li dobro? Što mojem djetetu zaista treba? Činim li dovoljno? Kako raditi ono što je najbolje za dijete, a pritom ne zanemariti sebe? Roditelj nabolje poznaje svoje dijete i sebe, ali iskustva stručnjaka i drugih roditelja uvijek su dobrodošla. Nitko ne zna sam odgovore na sva pitanja. Upravo se u tome iščitava važnost stručne podrške roditeljstvu kroz Program radionica za roditelje "Rastimo zajedno" koji se od 2008. godine provodi s roditeljima najmlađe djece širom Hrvatske.
Na radionicama roditelji s voditeljicama i drugim roditeljima razmjenjuju ideje o načinima na koje žive svoje roditeljstvo, upoznaju bolje sebe kao roditelja, uviđaju načine na koje se odnose prema svome djetetu te doznaju i za druge moguće načine. Također se upoznaju sa znastvenim stajalištima o pozitivnoj interakciji roditelja i djeteta, kao i o roditeljstvu na dobrobit djeteta (i roditelja). Uz to, preispituju se vrijednosti u podlozi vlastitog roditeljstva, uči se o potrebama djece i roditelja i načinima njihovog zadovoljavanja, vježbaju se komunikacijske vještine i traže odgovori na druga pitanja za koja roditelji izraze interes.
Program radionica "Rastimo zajedno" provodi se u stalnoj grupi dobrovoljno opredijeljenih roditelja, a održava se jednom tjedno u trajanju od dva sata. Sudjelovanje je besplatno.
Program radionica Rastimo zajedno Plus namijenjen je roditeljima djece s teškoćama u razvoju u dobi do osam godina života. Sastoji se od jedanaest konceptualno i tematski povezanih dvosatnih radionica koje provodi posebno educirani voditeljski tim.
Roditelj djeteta s teškoćama u razvoju u svom roditeljstvu ima mnogo „dodataka“ – proživljava više strepnje i stresa, više izazova i pobjeda i treba više informacija, više razumijevanja, više stručnog rada, više brige društva. Svi ti „dodaci“ nazvani su „plus“. Stoga su ove radionice namijenjene osnaživanju roditelja da bi njihov dodatak roditeljstvu koje žive imao pozitivan predznak.
Svrha programa radionica s roditeljima „Rastimo zajedno Plus“ (kao i programa Rastimo zajedno) je omogućiti protok informacija, znanja, vještina i podrške koji roditeljima koriste u ispunjavanju njihovih roditeljskih odgovornosti te promiču osobni rast i razvoj kompetentnosti i roditelja i djeteta.
Glavni cilj Programa radionica je stvoriti poticajno i osnažujuće okruženje u kojem roditelji s voditeljicama radionica i s drugim roditeljima:
Na radionicama sudjeluje 8-12 roditelja, a koristite se različiti oblici rada, ovisno o cilju i sadržaju pojedine aktivnosti. Kratka predavanja uz PPT prezentacije, vježbe i rad na različitim zadacima izmjenjuju se s razgovorom na određenu temu i razmjenom iskustva u malim ili većim grupama.
Baby Signs Program poučava djecu jednostavne i lako primjenjive znakove koji im omogućuju da komuniciraju s roditeljima i drugim osobama koje se brinu za njih. Uz znakovni jezik Baby Signs djeca mogu komunicirati ono što vide, trebaju, pa čak i ono što osjećaju. To su pojedinačni znakovi koje djeca uče, a koji predstavljaju pojedinačne riječi jednostavne pojmove poput "mačka", "ja sam gladan" ili "spavati". To su često prvi znakovi koje djeca prirodno nauče. Baby Signs je program koji pomaže djeci naučiti mnogo više znakova kako bi se lakše sporazumijevali. Djeca imaju prirodnu želju za komuniciranjem sa svojom okolinom, a posebice nakon što otkriju alat kojim će to moći raditi lakoćom. Istraživanja su pokazala da djeca koja se koriste znakovima češće "razgovaraju" s roditeljima u odnosu na djecu koja ne koriste znakove. Sposobnost komunikacije također pomaže rastu samopoštovanja i lakše uspostave kontakta s okolinom.
U Hrvatskoj je novost, no u svijetu se ovaj znakovni jezik koristi više od 25 godina. Znakovni jezik za bebe, Baby Signs, razvijen je od strane Dr.Acredolo i Dr.Goodwyn, profesorica psihologije na Sveučilištu Davis, California, USA. Rezultati istraživanja pokazali su da znakovni jezik koji su razvile pomaže položiti čvrste temelje učinkovite komunikacije, koja će ostati s djecom dugo nakon što progovore i ˝nestane˝ znakovni jezik.
CAP program (akronim od Child Assault Prevention), kao prvi preventivni program namijenjen djeci, jedan je od najkvalitetnijih i najobuhvatnijih programa primarne prevencije zlostavljanja djece u svijetu. To je program koji poučava djecu njihovim elementarnim pravima da budu sigurna, jaka i slobodna, informira ih o tome kako prepoznati opasne situacije i poučava strategijama kojima će povećati svoju sigurnost.
CAP program poučava djecu efikasnim prevencijskim strategijama koje proizlaze iz dječjih sposobnosti, a ne na ograničavanju tih sposobnosti. Počiva na stavu da djecu treba poučiti onome što mogu sama učiniti ako se nađu u opasnoj situaciji i s kim o tome mogu razgovarati, no istovremeno naglašava da je prevencija dužnost odraslih, na prvom mjestu roditelja i osoblja vrtića, koji moraju biti informirani i upućeni u to kako im pružiti kvalitetnu pomoć i podršku. Sadržaj radionica razvojno je primjeren, koriste se fotografije, igrokazi i posebno strukturiran razgovor kako bi se djecu poučilo pitanjima osobne sigurnosti.
Radionice za djecu predškolske dobi (Predškolski CAP) održavaju se u trajanju od oko jednog sata dva uzastopna dana. Dječji vrtić Bukovac ima dva osposobljena tima za provođenje CAP programa.
Nacionalnim kurikulumom za rani i predškolski odgoj i obrazovanje potiče se i osnažuje razvoj osam temeljnih kompetencija za cjeloživotno učenje. Komunikacija na stranim jezicima jedna je od njih. Dječji vrtić Bukovac važnost ranog učenja stranog jezika prepoznao je još prije dvadesetak godina. Programi ranog učenja stranog jezika u našem se vrtiću kontinuirano provode od 1994. godine. Rano učenje engleskog jezika trenutno se ostvaruje na sve tri lokacije: Trnac 67, Bukovačka 221 i Bukovačka 316 za djecu od navršene 3. godine života do polaska u školu. Program ranog učenja njemačkog jezika provodi se od 2004. godine, a sve je više roditelja koji prepoznaju da će poznavanje stranih jezika djeci pružiti više mogućnosti u životu.
Kako djeca usvajaju strani jezik u vrtiću?
Situacijsko učenje - djeca uče iz svakodnevnih prilika u prostoru dječjeg vrtića u kojem je okruženje djeci blisko, prepoznatljivo i u vezi je sa stvarnim svijetom, a dodatno je obogaćeno poticajima za istraživanje. U stvorenom okruženju koje slijedi prirodni proces učenja, započinje učenje govora na stranom jeziku. U dječjem vrtiću usvajanje stranog jezika odvija se najčešće na dva načina.
Jedan je da odgojitelj uvodi kratak dijalog sa sve više riječi na stranom jeziku u kontekst igre i svakodnevnih situacija. Možemo reći da su to zajednička iskustava odraslih i djece u nizu svakodnevnih praktično životnih situacija koje su pretpostavka za razumijevanje prvih govornih izraza. Osnova je neprekidno tumačenje radnji, stalno prevođenje svega što se događa, neprekidni simultani prijevod. Na taj način utječemo na razvoj pasivnog jezika koji tek kasnije prerasta u aktivni jezik. Djeca prvo počinju razumijevati govor, a tek kasnije (neka djeca puno kasnije) počinju upotrebljavati riječi. Odgojitelje i roditelje takva „šutnja“ često brine, no to je razvojno očekivano.
Drugi način je svakodnevno stvaranje bogatog jezično okruženja, odabirući i nudeći kvalitetne brojalice, pjesme i priče, organizirano učenje u koje se nastoji uključiti sva osjetila: poticanje sposobnosti slušanja, sposobnosti vizualnog opažanja, pokret i ritmičke elemente.Djeca informaciju primaju putem osjeta – oni uče ono što vide, čuju ili konkretno rade. Moramo uzeti u obzir činjenicu da sva djeca ne uče na isti način. Tempo učenja i dominacija kanala za učenje nije jednaka kod sve djece. Kako bi se uspostavila ravnoteža između različitih senzoričkih potreba, odnosno različitih načina učenja, od posebne je važnosti proces učenja (igru) organizirati, strukturirati tako da ravnomjerno potičemo vizualno, kinestetičko i slušno doživljavanje te uvježbavanje određenih jezičnih formacija (na materinjem i na stranom jeziku).
U Dječjem vrtiću Bukovac provode se:
Susrećući se s problemima u radu s darovitom djecom u redovitom programu i nemogućnosti adekvatnog odgovora na njihove potrebe, Dječji vrtić Bukovac od 2006. godine provodi kraći program rada s darovitom djecom. Trenutno se program odvija na lokaciji Bukovac i Bukovac na brijegu te broji ukupno 20-tak djece u dobi od 5 do 7 godina.
Dugoročni ciljevi programa:
Kratkoročni ciljevi programa:
Ciljana skupina:
Identifikacija potencijalno darovite djece:
Provoditelji programa:
Osnovni cilj Montessori programa za djecu u dobi od 1. do 3. godine života je osposobiti dijete da bude samostalno, emocionalno stabilno, socijalno kompetentno i kreativno, s poznavanjem vještina koje su mu potrebne u svakidašnjem životu. Metoda se po Mariji Montessori bazira na individualnom pristupu djetetu u cilju poticanja procesa samo-oblikovanja ili samo-odgoja (autoeducazione). Procesi samo-oblikovanja doprinose i direktno su vezani za harmonični razvoj čovjeka i njegovo djelovanje na prirodu.
Montessori pedagogija za svoje ciljeve postavlja:
Da bi se postigli ciljevi potrebna je pomoć odgojitelja koji poznaje dječje interese, potrebe i razdoblja posebne osjetljivosti, bez neposrednog uplitanja u njegovu igru.
Odgojitelj djetetu dopušta i omogućuje samostalno djelovanje, razmišljanje i istraživanje. Cjeloviti razvoj djeteta potiče se:
Individualni pristup djetetu pokazuje se u:
