Dječji vrtić Tatjane Marinić

Naša vizija kurikuluma vrtićaZa dijete:

• sigurnost svakog djeteta
• samopouzdanje i samopoštovanje djeteta
• sposobnost razumijevanja vlastitih potreba
• sposobnost razumijevanja i uvažavanja potreba drugih
• uspostavljanje kvalitetnih odnosa s drugom djecom i odraslima
• istraživanje i razvijanje kompetencija o samostalnost u obavljanju aktivnosti
• usvajanje i praktična uporaba pojmova i predodžaba kojima dijete razumije i objašnjava sebe, svoje ponašanje i izbore o stjecanje i razvoj vještina učenja
• osiguravanje kvalitetne prilagodbu trenutačnom okruženju i kvalitetno osposobljavanje za izazove koji očekuju dijete - mogućnost prilagodbe novim, promjenjivim okolnostima
• sposobnost odgovornoga ponašanja u okružju
• življenje i učenje prava djeteta
• dobrobit i radost svakog djeteta

Za roditelje:

• podrška obitelji u području kvalitetne afirmativne roditeljske uloge
• usklađeno međusobno partnersko djelovanje vrtić – obitelj
• zadovoljstvo roditelja

Za prostorno, materijalno i vremensko okruženje:

• organizacija prostora koji je funkcionalan, siguran, usmjeren na promoviranje susreta, komunikaciju i interakciju; omogućava distanciranje djeteta iz grupnih zbivanja i pravo na privatnost
• bogata ponuda raznovrsnih, razvojno primjerenih i stalno dostupnih materijala koji potiču aktivnu konstrukciju znanja
• održavanje estetike
• fleksibilan dnevni ritam koji se temelji na prepoznavanju i uvažavanju djetetovih potreba
• okruženje koje zrcali zaposlene i njihovu sliku o djetetu

Za ozračje:

• model usklađenog življenja koji poštuje prava djeteta u skladu s humanim vrijednostima koje razvijaju kompetencije djeteta i sve oblike učenja
• osnaživanje zaštitnih mehanizama i umanjivanje rizičnih čimbenika
• prihvaćanje, njegovanje i razvijanje vrijednosti obitelji, zajednice i društva

Za stručni tim i odgojitelje:

• osnaživanje osobnih i profesionalnih kompetencija za primjereno i funkcionalno djelovanje u odnosu sa suradnicima, djetetom i obiteljima
• razvijanje što kvalitetnijeg vrtića/odgojno-obrazovnog procesa
• razvijanje osobne odgovornosti za cjelovito djelovanje na dijete u svim interakcijama;
• razvijanje odgovornosti u osobnom i timskom radu
• razvijanje refleksivne prakse
• proklamiranje humanih vrijednosti

Za ostale zaposlenike:

• razvijanje odgovornosti u osobnom i timskom radu u odnosu na radnu ulogu / poslove, na dobrobit djeteta, na cjelokupno ozračje vrtića

Načela kurikulumaNačela su navedena prema načelima Nacionalnog kurikuluma te ih slijedimo prema razini kvalitete koju ustanova ima i cilju kojem teži.

1. Fleksibilnost odgojno-obrazovnog procesa

Uvažavajući ovo načelo osigurava se poštovanje prava svakog pojedinca na zadovoljavanje specifičnih potreba, osobnih ritmova i individualno različitih strategija učenja. Težeći tom cilju posebno se naglašava fleksibilnost stručnih djelatnika u pristupu djetetu i podržavanju inicijative i autonomije svakog djeteta.
Fleksibilnost treba biti čitljiva u pripremi i provođenju aktivnosti s djecom, trajanju same aktivnosti, kako bi svako dijete moglo zadovoljiti svoje razvojne potrebe sukladno svom interesu i razvojnim mogućnostima.Visoku razinu fleksibilnosti potrebno je ostvariti i u vremenskoj dimenziji organizacije procesa (doručak, ručak, užina, dnevni odmor) kako bi pridonijeli razini kvalitete zadovoljavanja djetetovih primarnih i razvojnih potreba.

2. Partnerstvo vrtića s roditeljima i širom zajednicom

Roditelji su nezaobilazni partneri u stvaranju cjelovitog razumijevanja i znanja odraslih o djeci. Njihovo sudjelovanje u procesu znatno pridonosi kvaliteti istog te je nagasak u djelovanju svih djelatnika da šalju poruku prihvaćanja, uvažavanja i dobrodošlice. Vrtić će kontinuirano raditi na jačanju roditeljskih kompetencija putem:

• Savjetovališta za roditelje (stručni suradnici)
• Individualne konzultacije s roditeljima
• Raznovrsni oblici roditeljskih sastanaka, u cilju promicanja postignuća u praksi, uvida u odgojno –obrazovni proces te suradničkog učenje djece i odraslih.
• Uključivanje roditelja u cilju podizanja njegovih roditeljskih kompetencija, djetetova učenja i razvoja i razvoja ustanove.

Vrtić će u svim prilikama jačati senzibilitet lokalne zajednice za potrebe djece i roditelja, te će svojim djelovanjem promovirati važnost zajedništva i suradnje u poticanju djetetova razvoja.

3. Osiguravanje kontinuiteta u odgoju i obrazovanju

Slijedeći Nacionalni kurikulum vrtić će raditi na jačanju svih parametara koji pridonose kontinuitetu u odgoju i obrazovanju. Unaprjeđivanje uvjeta za kvalitetan odgojno-obrazovni kontinuitet koji omogućava svim djelatnicima u ustanovi za rani i predškolski odgoj da podižu razinu svoje osobne i profesionalne kompetencije (cjeloživotno učenje). Osiguravanje raznovrsnih oblika stručnog usvršavanja u ustanovi osobito kroz aktivno sudjelovanje svih stručnih djelatnika u istraživanju i raspravi o vlastitioj praksi. Poticanje na usavršavanje, razmjenu iskustava izvan ustanove, osobito u organizaciji MZOS i AZOO. Suradnja vrtića i škole - podrazumijeva zajedničko djelovanje svih sudionika, koje je usmjereno na dijete i njegovu dobrobit, vodeći računa ponajprije o psihofizičkim osobinama djece, njihovim potrebama i mogućnostima, a u cilju cjelovitog razvoja, odgoja i obrazovanja djece

4. Otvorenost za kontinuirano učenje i spremnost na unaprjeđivanje prakse

Kontinuirano istraživanje vlastite prakse dugogodišnje je iskustvo koje jačaju svi stručni djelatnici vrtića. Svojim istraživanjem svaki djelatnik pridonosi vlastitom razvoju i razvoju zajednice - vrtića. Zajedničke rasprave, razmjene iskustava, prikazi prakse, analize itd. konstanta su u suradničkom učenju odraslih što se reflektira na kvalitetu procesa i učenja djece. Cilj zajedničkog istraživanja je podići razinu profesionalnih kompetencija djelatnika i stvaranje kvalitetnih preduvjeta za djetetov razvoj u okruženju koje ima obrazovni potencijal i potiče suradničko ozračje. Vrtić naglašava zajedničko istraživanje prakse, refleksije, radionice, interaktivna predavanja, iskustvene radionice, debate, prikaze iskustava sa raznovrsnih edukacija i seminara, Odgojiteljska vijeća ...

U program za rano učenje njemačkog jezika upisuju se djeca od četvrte godine života. Program se provodi u dvije mješovite skupine, u Pavlinovićevoj 8 i Matoševoj 7. Odgojiteljice imaju odgovarajući certifikat o znanju njemačkog jezika. Neke su izvorni govornici. Svake godine u skupini borave učenici završnog razreda iz Škole za odgojitelje u Murecku u Austriji. Tijekom aktivnosti koje učenici provode u okviru svoje prakse djeca imaju priliku komunicirati na njemačkom jeziku s izvornim govornicima.
Uz cijenu za redoviti program, posebni program se plaća dodatnih 500,00 kn mjesečno.

Dječji vrtić Tatjane Marinić, je kao jedan od nekolicine vrtića uveo rano učenje njemačkog jezika kao eksperimentalni, još davne 92/93., te ga, na osnovi interesa djece i roditelja, organizira i provodi do danas u trajanju od 10 sati dnevno za djecu u dobi od 4. god. do polaska u školu u dvije odgojne skupine.

Rano učenje stranog jezika omogućava da djeca:

• u dobi do 5 ili 6 godina nauče govoriti strane jezike bez naglaska
• lakše i brže usvoje drugi strani jeziki
• razviju kompetencije za komunikaciju na stranom jeziku (prema kurikulumu).

Cilj je poticati učenje njemačkog jezika kao stranog jezika, ljubav za njemački jezik i njegovu aktivnu primjenu u svakodnevnim spontanim igrama i aktivnostima te upoznati elemente kulture njemačkog govornog područja.

Vodeći se spoznajom da kod usvajanja stranog jezika nije dovoljna izloženost jeziku u prirodnim situacijama već da je važno brinuti i o ostalim čimbenicima ovladavanja stranog jezika isplanirali smo zadaće programa koji će kod djeteta:

• razvijati interes i pozitivnu motivaciju (ljubav) za početno učenje njemačkog jezika
• poticati dijete na slušanje, razumijevanje i komuniciranje na njemačkom jeziku u spontanim i planiranim aktivnostima
• poticati i podržavati djetetov interes za usvajanje njemačkog jezika
• razvijati osjetljivost na drugi fonološki sustav
• poticati razvoj osjetljivosti djeteta za ritam, intonaciju i izgovor njemačkog jezika kao osnovnih jezičnih elementa
• poticati dijete na različite oblike kreativnog izražavanja i stvaranja
• razvijati osjećaj sigurnosti i samopouzdanja u spontanom izražavanju na njemačkom jeziku
• razvijati interes djeteta za druge ljude i zemlje postupnim uvođenjem u svijet strane kulture
• razvijati motivaciju za daljnjim učenjem stranog jezika
• utjecati na smanjenje straha od komunikacije i društvene procjene radeći na socijalizaciji s vršnjacima
• brinuti o stilu i strategijama učenja djeteta.

U program za rano učenje engleskog jezika upisuju se djeca od četvrte godine života. Program se provodi u jednoj mješovitoj skupini u Pavlinovićevoj 8. Odgojiteljice imaju odgovarajući certifikat o znanju engleskog jezika. Uz cijenu za redovni program, posebni program se plaća dodatnih 500,00 kn mjesečno.

Dječji vrtić Tatjane Marinić, započeo je 93/94. s ranim učenjem engleskog jezika kao eksperimentalnim programom, te nakon 4 godine nastavio provoditi kao redoviti 10-satni program ranog učenja engleskog jezika do danas zbog interesa roditelja.

Cilj programa je poticati učenje engleskog jezika kao stranog jezika, ljubav za engleski jezik i njegovu aktivnu primjenu u svakodnevnim spontanim igrama i aktivnostima te upoznati elemente kulture engleskog govornog područja.

Vodeći se spoznajom da kod usvajanja stranog jezika nije dovoljna izloženost jeziku u prirodnim situacijama već da je važno brinuti i o ostalim čimbenicima ovladavanja stranog jezika zadaće programa razvijat će kod djeteta:

• interes i pozitivnu motivaciju (ljubav) za početno učenje engleskog jezika
• poticati dijete na slušanje, razumijevanje i komuniciranje na engleskom jeziku u spontanim i planiranim aktivnostima
• poticati i podržavati djetetov interes za usvajanje engleskog jezika
• razvijati osjetljivost na drugi fonološki sustav
• poticati razvoj osjetljivosti djeteta za ritam, intonaciju i izgovor engleskog jezika kao osnovnih jezičnih elementa
• poticati dijete na različite oblike kreativnog izražavanja i stvaranja
• razvijati osjećaj sigurnosti i samopouzdanja u spontanom izražavanju na engleskom jeziku
• razvijati interes djeteta za druge ljude i zemlje postupnim uvođenjem u svijet strane kulture
• razvijati motivaciju za daljnjim učenjem stranog jezika
• utjecati na smanjenje straha od komunikacije i društvene procjene radeći na socijalizaciji s vršnjacima
• brinuti o stilu i strategijama učenja djeteta.

Poseban 10 satni program prema Montessori pedagoškoj koncepciji održava se u prostoriji od 70 m2, u mješovitoj jasličkoj skupini od 1 do 3 godine, u prizemlju centralnog objekta.

Cilj programaOsnovni cilj Montessori pedagogije je osposobiti dijete da bude samostalno, emocionalno stabilno, socijalno kompetentno i kreativno te da usvoji vještine koje će mu biti potrebne u svakodnevnom životu. Da bi se postigao taj cilj potrebna je pomoć odgojitelja koji dobro poznaje dječje interese, potrebe i razdoblja posebne osjetljivosti, bez neposrednog uplitanja u njegovu igru. Odgojitelj djetetu dozvoljava i omogućuje samostalno djelovanje, razmišljanje i istraživanje te tako pomaže da samoobrazovanje i kreativnost djeteta dođu do izražaja.

Cjeloviti razvoj djeteta potiče se:

• vježbama za poticanje motoričkog razvoja
• vježbama za poticanje osamostaljivanja u svakodnevnom životu
• vježbama za poticanje spoznajnog razvoja
• vježbama za poticanje osjetilnosti
• vježbama za poticanje razvoja govora i jezika
• vježbama za poticanje društvenosti.

Individualni pristup djetetu očituje se :

• samostalnim odabirom pribora za rad
• radom prema svojim mogućnostima (samo odabire tempo)
• odabirom s kim i koliko dugo će raditi
• radom prema svojim mogućnostima.

Navedenim pristupom posredno se postiže disciplina te mu se daje osjećaj slobode i zadovoljstva.

Zadaće programa

• Stvaranje poticajnog okruženja, primjerenih organizacijskih i materijalnih uvjeta za realizaciju programa
• Skrb o sigurnosti, zdravlju i tjelesnom razvoju djece
• Poticanje cjelovitog djetetovog razvoja na području motoričkog, socio-emocionalnog spoznajnog razvoja, razvoja govora i komunikacije, uz specifičnosti Montessori pedagogije
• Timski rad na pripremi i realizaciji programa
• Kontinuirano stručno usavršavanje, praćenje i evaluacija
• Suradnja roditelja i vrtića u cilju cjelovitog razvoja djeteta
• Suradnja sa stručnim institucijama koje se bave predškolskim odgojem i Montessori pedagogijom.

U Montessori program upisuju se djeca od treće godine. Program obuhvaća: vježbe iz praktičnog života, vježbe za razvoj osjetilnih sposobnosti, vježbe iz područja matematike, vježbe za razvoj govora, čitanja i pisanja i kozmički odgoj. Za provođenje vježbi koristi se montessori pribor. Provodi se u dvije mješovite skupine u Pavlinovićevoj 8. Odgojiteljice su posebno educirane montessori odgojiteljice. Uz cijenu za redovni program, posebni programi se dodatno plaćaju 500,00 kn mjesečno.

Cilj i zadaće programaOsnovni cilj proizlazi iz pažljivo pripremljene okoline koja potiče djetetov interes, vodi ga u spontane, slobodno odabrane aktivnosti i djelovanje sukladno osobnim mogućnostima uz neznatnu pomoć odraslog. Slijedeći cilj je zadovoljiti djetetovu prirodnu potrebu za učenjem, koje „uči čineći“ vođeno vlastitom željom i interesima.
Poticanjem razvoja svih djetetovih prirodnih potencijala razviti dijete u samostalno, samosvjesno, kreativno i uravnoteženo ljudsko biće.

Osnovna zadaća je omogućiti djetetu da slobodnim izborom aktivnosti i pribora razvija kritično mišljenje, odgovornost za osobno djelovanje, samodisciplinu, neovisnost i samoinicijativu, empatiju spram drugih, ustrajnost i samopouzdanje, osjećaj pružanja i prihvaćanja pomoći kada je to potrebno, vještine rješavanja problema, poštivajući odnos u odnosu na prirodnu okolinu, njeguje kulturno naslijeđe, povijest i društvene norme svoga naroda, vjeroispovijesti kojoj pripada, uvažava kulturne, običajne i vjerske različitosti, uvažava sposobnosti i mogućnosti drugih.

Također je važno poticati razvoj djetetove osobnosti kao npr. intelektualnih sposobnosti, moć prosuđivanja, inicijativu i samoizbor djelovanja, razvoj pozitivne slike o sebi.
Svakodnevne aktivnosti trebaju se provoditi u vedrom i radnosnom ozračju.

Načela radaNačela programa temelje se na izvornoj Montessori pedagogiji.

1. Načelo „upijajućeg uma“- dijete upija sve oko sebe
2. Načelo promatranja – voditelj promatranjem uočava i utvrđuje djetetove potrebe
3. Načelo discipline – dijete je usmjeravano na određena primjerena ponašanja, ali bez unutarnjih ograničenja
4. Načelo radnog instinkta – poticanje djetetovog samorada slobodom izbora i djelovanja unutar poticajnog okruženja
5. Načelo samostalnosti – dijete se potiče na samostalno rješavanje zadaća
6. Načelo unutarnjeg reda i mirnoće – poticanje djetetovog unutarnjeg mira
7. Načelo kontrole pogreške – dijete samo uočava i ispravlja svoju pogrešku tijekom rada
8. Načelo heterogenosti skupine – djeca su različite dobi, pa tako i sposobnosti
9. Načelo „lekcije u tri stupnja“ – usvajanje novih sadržaja u stupnjevima koje omogućuje usvajanje znanja u stupnjevima kao i provjeru novostečenog znanja.

Program prevencije zlostavljanja djece - CAP program provodi se sa svom djecom školskim obveznicima. Vrtić ima dva educirana tima za provedbu CAP programa.

• educirati odrasle o problemu zlostavljanja djece
• educirati odrasle o važnosti osposobljavanja djece u mnogim područjima njihova života
• razviti učinkovit sustav potpore djeci
• pružiti odraslima informacije o izvorima podrške i poučiti ih vještinama koje će im pomoći prilikom pružanja pomoći djeci
• promicati ulogu roditelja i odgojitelja u prevenciji zlostavljanja djece
• pružiti informacije vezane uz zakonske obveze o prijavljivanju zlostavljanja djece

Nakon predavanja za sve djelatnike vrtića a prije provođenja radionica s djecom, CAP pomagači organiziraju radne dogovore s odgojiteljima djece predškolske dobi s ciljem pripreme djece za provođenje programa. Na radnom dogovoru planira se vrijeme i način održavanja radionica te aktivnosti koje će odgojitelji provoditi s djecom prije i nakon provođenja CAP radionica. Prije provođenja CAP radionica s djecom odgojitelji provodit aktivnosti u kojima djecu upoznaju s dječjim pravima i pojmovima: napad, sprječavanje, tužakanje, neznanac, dobre i loše tajne, ugodni i neugodni dodiri. Aktivnosti nakon provođenja radionica:

• ponavljanje naučenih strategija prevencije zlostavljanja
• likovno i dramsko izražavanje doživljaja
• razovor o sigurnim mjestima i osobama od povjerenja
• vježbanje vještina zapažanja i opisivanja
• vježbanje izražavanja osjećaja
• aktivnosti „što ako“
• pričanje priča s dobrim završetkom
• postavljanje granica – riječ NE

2. Radionice za djecu
Radionice za djecu provode se u tri susreta sa sljedećim sadržajem

1. susret:

• upoznavanje s djecom,
• upoznavanje djece s terminima „napad“ i „sprječavanje napada“,
• upoznavanje djece s tri važna prava: siguran, jak i slobodan,
• igrokaz „Napad na dijete od strane drugog djeteta“
• razgovor s djecom što se može učiniti u takvoj situaciji da zaštite svoja prava (reći „NE“, tražiti pomoć prijatelja i odrasle osobe od povjerenja)
• igrokaz u kojem su primijenjene gore navedene strategije
• razgovor s djecom o drugom igrokazu
• uključivanje djece u igrokaz – primjena pokazanih strategija

2. susret:

• prisjećanje i ponavljanje onoga što se radilo dan ranije
• razgovor o tome tko su neznanci i što učiniti kad neznanac pristupi djetetu
• igrokaz „Neznanac protiv djeteta“
• razgovor s djecom – uočavanje trika kojim se neznanac služi, treba li neznancu reći osobne podatke, kako ostati na sigurnoj udaljenosti od nepoznate osobe; pokazivanje načina samoobrane (udarac u potkoljenicu, u trbuh, u prepone, gaženje gornjeg dijela stopala, savijanje malog prsta ruke, CAP vrisak), traženje pomoći odrasle osobe, opisivanje neznanca.
• igrokaz u kojem su primijenjene gore navedene strategije
• razgovor s djecom o drugom igrokazu
• uključivanje djece u igrokaz – primjena pokazanih strategija

3. susret

• prisjećanje i ponavljanje onoga što se radilo dan ranije
• igrokaz „Poznata odrasla osoba protiv djeteta“
• razgovor s djecom: dobre i loše tajne, povjeravanje odrasloj osobi, reći „NE“ – sigurna, jaka i slobodna riječ
• igrokaz kada se dijete odupre napadu i povjeri odrasloj osobi
• razgovor s djecom o drugom igrokazu
• igrokaz „Povjeravanje odrasloj osobi od povjerenja“ u kojem dijete u vrtiću ima problem i traži pomoć od odgajatelja
• razgovor s djecom – kome se povjeriti
• ponavljanje – sigurna, jaka i slobodna riječ „NE“, CAP vrisak, prava djece da budu sigurna, jaka i slobodna

3. Vrijeme za razgovor s djecom nakon radionice
Nakon treće radionice CAP pomagači osiguravaju djeci vrijeme za individualni razgovor u mirnoj prostoriji. Ciljevi razgovora su ponavljanje, provjera razumijevanja i pomoć u kriznim situacijama.

Vrednovanje provedbe programaProvedba CAP programa vrednuje se nakon svakog dijela. Roditelji i osoblje vrtića nakon predavanja ispunjavaju evaluacijski upitnik. Odgojitelji nakon svake radionice s djecom vrednuju radionice putem evaluacijskog upitnika. CAP pomagači tijekom individualnih razgovora s djecom dobivaju podatke o dječjoj procjeni radionice.

Radionice s roditeljima „Rastimo zajedno“ nastale su kao dio programa za rani razvoj djece i poticajno roditeljstvo („Prve 3 su najvažnije!“) Ureda UNICEF-a u Hrvatskoj, unutar Projekta za podršku roditeljstvu u zajednici. Sve aktivnosti provodile su se uz potporu Agencije za odgoj i obrazovanje, Odsjeka za predškolski odgoj. Svrha Radionica za roditelje „Rastimo zajedno“ je omogućiti protok informacija, znanja, vještina i podrške koji roditeljima koriste u ispunjavanju njihovih roditeljskih odgovornosti te promiču rast i razvoj i roditelja i djeteta.

Glavni cilj Radionica je stvoriti poticajno i osnažujuće okruženje u kojem roditelji s voditeljima razmjenjuju ideje o načinima na koje žive svoje roditeljstvo, upoznaju bolje sebe kao roditelja, načine na koje se odnose prema svom djetetu te druge moguće načine. Također se upznaju s teorijskim / znanstvenim pogledima na pozitivnu interakciju roditelja i djeteta te na roditeljstvo koje je na dobrobit djeteta (i roditelja). Radionice se temelje na pristupu osnaživanja i partnerskom odnosu voditelja i roditelja.

Program Radionica za roditelje „Rastimo zajedno“ podijeljen je u jedanaest tema, jedanaest radionica, a svaka tema cjelina je za sebe, kao i bitni dio cijelog programa koji bi bio nepotpun bez bilo koje radionice. Ni jedna radionica ne može se održati samostalno jer radionice slijede jedna drugu smisleno i sadržajno, kao karike u lancu.

Nakon provedenih radionica roditelji se mogu uključiti u Klub roditelja. Klub se organizira nekoliko puta godišnje.

Program zimovanja traje 7 dana. Program zimovanja je slobodan izbor roditelja i djece, te o tome roditelji samostalno odlučuju i upisuju se na liste prijave djece za zimovanje na oglasnim pločama u Vrtiću.

Smještaj i program boravka omogućava djeci neposredan kontakt s prirodom, slobodu i sigurnost kretanja unutar hotelskog kompleksa, interakciju djece, aktivno istraživanje i učenje u suradnji s drugom djecom i odraslima kako bi usvojili zorna iskustva, znanja i stekli vještine, te razvijali pozitivne stavove i navike, samopouzdanje, snalažljivost, odgovornost i kreativno, kritičko mišljenje.

Prije odlaska na zimovanje izrađuje se Okvirni plan sa razvojnim zadaćama, organizacijskim i materijalnim uvjetima, planiranom suradnjom sa sustručnjacima dr. odgojiteljima, roditeljima, animatorima, liječnikom) planiranim aktivnostima.

Priprema za programOdvija se kroz direktnu suradnju organizatora programa - agencije Trakošćan tours i korisnika programa - dječjeg vrtića Tatjane Marinić (tj. ravnatelja, pedagoga, odgajatelja i roditelja). Nakon odluke o sudjelovanje u programu organizira se sastanak u svrhu prezentacije programa boravka i obrazloženja njegove provedbe. Određuje se datum i vrijeme polaska i povratka, raspored smještaja po sobama. Uzimaju se podaci vezani uz zdravstvene i prehrambene osobitosti pojedine djece (ili skupina), te se utvrđuje način i pogodnosti plaćanja. Vrtić će svakom roditelju na zajedničkom roditeljskom sastanku uručiti Uputu za roditelje i pravila ponašanja djece u organiziranom boravku i Program boravka.

a) Priprema odgajatelja:

• informiranje o Odgojno-zdravstveno-rekreativnom programu
• informiranje o smještaju, dnevnom ritmu, osoblju s kojim mogu surađivati, mogućnostima koje pruža prirodno okruženje za realizaciju zadaća odgojno obrazovnog rada
• konkretizacija plana i programa rada obzirom na aktualne potrebe, interese i sposobnosti djece
• informiranost o postojećoj opremi i materijalima te priprema materijala koje treba ponijeti iz vrtića
• prikupljanje podataka od roditelja o posebnim potrebama djece
• dogovaranje o načinu komuniciranja s roditeljima i drugom djecom u vrtiću

b) Priprema roditelja putem roditeljskog sastanka:

• informiranje o Odgojno-zdravstveno-rekreativnom programu
• informiranje o smještaju, dnevnom ritmu i aktivnostima djece uz prezentaciju video materijalima
• dogovor oko potrebnih stvari (popis odjeće, obuće, higijenskog pribora…)
• provjera bitnih informacija o specifičnim potrebama djece
• dogovor oko načina komuniciranja s djecom
• informiranje roditelja o načinu financiranja programa

- upoznavanje s posjetnicima za postupanje u slučaju nestanka djeteta, bolesti djeteta, nestanka stvari, odlaska i korištenja dječjeg igrališta...

c) Priprema djece:

• pripremanje djece koja odlaze na zimovanje
• upoznavanje destinacije u koju odlaze putem fotografija i video zapisa (prostor, domaćini, dnevni ritam, pravila ponašanja, način komunikacije s roditeljima i djecom koja ostaju u vrtiću)
• prisjećanje na eventualna ranija iskustva zimovanja ili izleta
• zajednička izrada plana aktivnosti ( koje igre žele igrati, što žele ponijeti iz vrtića, od kuće…)
• priprema potrebnih didaktičkih sredstava i igračaka, potrošnog materijala
• izrada vizualnog identiteta skupine
• upoznavanje s identifikacijskom karticom.

Program ljetovanja traje 7-10 dana. Program ljetovanja je slobodan izbor roditelja i djece, te se o tome roditelji samostalno odlučuju i upisuju na liste prijave djece za ljetovanje na oglasnim pločama u Vrtiću.

Smještaj i program boravka omogućava djeci neposredan kontakt s prirodom, slobodu i sigurnost kretanja unutar hostelskog kompleksa, interakciju djece, aktivno istraživanje i učenje u suradnji s drugom djecom i odraslima kako bi usvojili zorna iskustva, znanja i stekli vještine, te razvijali pozitivne stavove i navike, samopouzdanje, snalažljivost, odgovornost i kreativno, kritičko mišljenje.

Priprema za programOdvija se kroz direktnu suradnju organizatora programa - Podružnice Vladimir Nazor i korisnika programa - dječjeg vrtića Tatjane Marinić (tj. ravnatelja, pedagoga, odgajatelja i roditelja). Nakon odluke o sudjelovanje u programu organizira se sastanak u svrhu prezentacije programa boravka i obrazloženja njegove provedbe. Određuje se datum i vrijeme polaska i povratka, raspored smještaja po sobama. Uzimaju se podaci vezani uz zdravstvene i prehrambene osobitosti pojedine djece (ili skupina), te se utvrđuje način i pogodnosti plaćanja. Vrtić će svakom roditelju na zajedničkom roditeljskom sastanku uručiti Uputu za roditelje i pravila ponašanja djece u organiziranom boravku kao i Program boravka.

a) Priprema odgajatelja:

• informiranje o Odgojno-zdravstveno-rekreativnom programu
• informiranje o smještaju, dnevnom ritmu, osoblju s kojim mogu surađivati, mogućnostima koje pruža prirodno okruženje za realizaciju zadaća odgojno obrazovnog rada
• konkretizacija plana i programa rada obzirom na aktualne potrebe, interese i sposobnosti djece
• informiranost o postojećoj opremi i materijalima te priprema materijala koje treba ponijeti iz vrtića
• prikupljanje podataka od roditelja o posebnim potrebama djece
• dogovaranje o načinu komuniciranja s roditeljima i drugom djecom u vrtiću

b) Priprema roditelja putem roditeljskog sastanka:

• informiranje o Odgojno-zdravstveno-rekreativnom programu
• informiranje o smještaju, dnevnom ritmu i aktivnostima djece uz prezentaciju video materijalima
• dogovor oko potrebnih stvari (popis odjeće, obuće, higijenskog pribora…)
• provjera bitnih informacija o specifičnim potrebama djece
• dogovor oko načina komuniciranja s djecom
• informiranje roditelja o načinu financiranja programa

- upoznavanje s posjetnicima za postupanje u slučaju nestanka djeteta, bolesti djeteta, nestanka stvari, odlaska i korištenja dječjeg igrališta...

c) Priprema djece:

• pripremanje djece koja odlaze na ljetovanje
• upoznavanje destinacije u koju odlaze putem fotografija i video zapisa (prostor, domaćini, dnevni ritam, pravila ponašanja, način komunikacije s roditeljima i djecom koja ostaju u vrtiću)
• prisjećanje na eventualna ranija iskustva ljetovanja ili izleta
• zajednička izrada plana aktivnosti ( koje igre žele igrati, što žele ponijeti iz vrtića, od kuće…)
• priprema potrebnih didaktičkih sredstava i igračaka, potrošnog materijala
• izrada vizualnog identiteta skupine
• upoznavanje s identifikacijskom karticom.

Program se realizira s djecom u šestoj godini života temeljem dobrovoljne odluke roditelja o sudjelovanju njegovog djeteta u programu. Broj djece je ograničen na 10 do 12 djece na jednog odgajatelja. Program se realizira u petodnevnim vremenskim intervalima (od ponedjeljka do petka) tijekom cijele godine. Započinje u ponedjeljak, organiziranim prijevozom iz matičnog vrtića, a završava u petak poslije podne. Program je otvoren, posebice za potrebe roditelja, pa će prema interesima roditelja biti organizirane i aktivnosti kojima će roditelji moći steći uvid u program „Djeca u prirodi“.

CiljCiljevi programa „Djeca u prirodi“ usmjereni su na:

• razvoj ekološke osjetljivosti djece i njihovu spremnost na praktično djelovanje
• zadovoljavanje raznolikih potreba i interesa djeteta i cjelovitog pristupa djetetu kao osobi,
• ostvarivanje njegovih prava na aktivnu participaciju
• jačanje i unapređivanje djetetovog zdravlja
• osamostaljivanje djece i poticanje razvoja emocionalne i socijalne kompetencije
• poticanje spontanog stvaralačkog izražavanja u likovnom, glazbenom, scenskom području
• konstruktivno provođenje slobodnog vremena i podržavaju toplu i vedru atmosferu, zabavu, humor i optimizam.

Zadaće:

• poticati radoznalost i interes djeteta za prirodno okruženje, razvijati oduševljenje i divljenje otkrivanjem zanimljivosti, neobičnosti, raznolikosti i ljepote
• omogućiti opažanje i doživljavanje prirodnih pojava (sunce, vjetar, kiša, snijeg, magla, mraz...), vremenskih mijena (godišnja doba) i životnih zajednica (flora i fauna), razvijati spoznaje o osnovnim životnim procesima (rađanje, rast, razmnožavanje, umiranje) i životnim uvjetima (voda, zrak, svjetlo, tlo)
• razvijati spoznaju djeteta o međusobnoj povezanosti žive i nežive prirode, ovisnosti raznolikih životnih zajednica, a osobito čovjeka i prirode, osvješćivati opasnosti od zagađenja okoliša i mogućnosti za njegovo očuvanje i unapređenje
• osigurati neposredan i aktivan odnos djeteta s prirodnim okruženjem radi stjecanja znanja i iskustva, razvijati sposobnosti rješavanja konkretnih problema u suradnji s drugom djecom i odraslima
• podržavati razvoj pozitivnih emocija i stavova, osvješćivanje vlastitih sposobnosti i potencijala za čuvanje, njegovanje i unapređivanje prirode, stvaranje navika ekološkog ponašanja i ciljanog djelovanja na rješavanju aktualne problematike u neposrednom životnom okolišu.
• razvijati suosjećajnost kao pretpostavku za bolje razumijevanje, ponašanje, odlučivanje i djelovanje
• razvijati vještine za samostalno djelovanje
• prepoznavanje opasnosti i razvoj samozaštite djeteta

Izvoditelji programa

Odgojitelji starije odgojne skupine DV T. Marinić – matični odgajatelj koji polazi od ideja i interesa djeteta, podržava ih i pomaže u realizaciji, uključuje djecu u odlučivanje, dogovara s djecom plan i program rada, stvara situacije i osigurava uvjete za učenje, pomaže u otkrivanju različitih načina rada i korištenja sredstava, materijala i tehnike, potiče djecu na aktivnost i suradnju, zajedničko istraživanje i rješavanje problema, ravnopravno sudjeluje u aktivnostima, iskazuje realna očekivanja, podržava i daje pozitivna potkrepljenja i podršku, suzdržava se od ocjene rezultata u korist djetetove samoprocjene i provjere, raduje se zajedničkom uspjehu. Preispituje svoju ulogu, akcije i refleksije na odnos i rad s djetetom i okruženjem.

Matični odgajatelji djece zaduženi su za cjelovitu skrb o potrebama djece, njihovom zdravlju i sigurnosti te uvažavanje djetetovih interesa, inicijativa i pomoć u provođenju njihovih odluka u aktivnostima programa. Program će neposredno koordinirati dvije odgajateljice, zaposlenice dječjeg vrtića Ivane Brlić-Mažuranić. Ravnateljica i stručni suradnici Dječjeg vrtića Ivane Brlić Mažuranić (pedagoginja, psihologinja, zdravstvena voditeljica) pomažu voditeljici i animatorici programa u promišljanju, pripremanju, praćenju i vrednovanju programa te daju sugestije i savjete za unaprjeđenje i razvoj programa.

Program odgojno obrazovnog rada s potencijalno darovitom djecom provoditi će se djecom polaznicima vrtića integriranom u redovite odgojne skupine. U tom smislu nositelji programa su matični odgojitelji skupina. Osigurani su odgovarajući prostorni i materijalni uvjeti u skladu sa suvremenim spoznajama napredne predškolske prakse, te na taj način djelujemo na zdravo i sigurno odrastanje potencijano darovite djece. Prostori odgojnih skupina su optimalni, kvalitetno opremljeni, a vanjski prostor dvorišta proteže se na preko 2000m2, koji je opremljen višenamjenskim spravama i pomagalima.

Ciljevi programaGlavni cilj:
Poticati maksimalni razvoj djetetovih potencijala u svim područjima razvoja uz uvažavanje individualnosti djeteta.

Ostali ciljevi:

• Stvaranje pozitivne slike o sebi
• Osvješćivanje vlastitog potencijala
• Senzibilizacija odgojitelja za potencijalno darovitu djecu
• Podizanje sveukupne kvalitete rada s djecom
• Edukacija i podrška roditelja

Zadaci programa

1. Kreiranje poticajnih uvjeta kroz obogaćivanje materijalne sredine i strukturiranje prostora.
2. Prepoznavanje, proširivanje i produbljivanje djetetovih interesa i spoznaja.
3. Razvoj i poticanje realne i pozitivne slike o sebi.
4. Razvoj i poticanje viših razina misaonih procesa.
5. Razvoj socijalno-interaktivnih vještina i osobina ličnosti.
6. Osiguravanje znanja i vještina – temelja budućeg učenja i razumijevanje svijeta i pojava u njemu.

Provoditelji programaČlanovi stručnog tima, matični odgojitelji, djeca, roditelji i relevantne vanjske institucije.

Korisnici programaPotencijalno darovita djece odgojnih skupina DV Tatjane Marinić od navršene treće godine života do polaska u školu i njihovi roditelji.

Sadržaj programaAktivnosti s djecom koje potiču aktivno učenje i kreativno mišljenje:

• Igre za poticanje kreativnog mišljenja
• Logičko-kombinatoričke aktivnosti, različite misaone igre, didaktičke igre i "Obogaćeni materijal za poticanje kreativnog mišljenja" Centra za poticanje darovitosti djeteta "Bistrić"
• Istraživačke igre i pokusi
• Pantomimske igre kreativnog izražavanja pokretom, igre uloga, kreativne dramske igre i druge kreativne aktivnosti s neoblikovanim materijalom
• Igre za poticanje verbalnih sposobnosti i vještina
• Projekti
• Aktivnosti na računalu – upoznavanje s dijelovima računala, korištenje računala, osnove Word-a i Paint-a, rad s edukativnim igricama.

Vrijeme provedbe programa

Ciljevi i zadaćeCiljevi posebnog kraćeg programa ritmike i plesa:

• razvijanje plesnog izričaja
• naučiti dijete komunicirati tijelom tako da uz maštu može izraziti svoje želje i htjenja
• prepoznavanje i usvajanje osnovnih elemenata plesa i plesnih vještina,memoriranje plesnih fraza, reproduciranje plesnog vokabulara s ciljem prezentiranja vlastitog plesa drugima
• vježbanjem postići da djeca pravilno koriste mišiće te pravilno i usklađeno dišu
• stjecanje iskustva javnog nastupa pred publikom
• postizanje samopouzdanja i svijest o vlastitim sposobnostima
• poticanje natjecateljskog duha
• razvijanje senzibiliteta za glazbu
• doživljavanje glazbe kao izraz vlastitih osjećaja,ideja i percepcija
• postizanje usklađenosti pokreta s glazbom
• razvijanje osnovnih elemenata: sluh, ritam, snagu, brzinu, spretnost, koordinaciju
• razvijanje kreativnosti kroz samostalne plesne sastave
• uspostavljanje međusobne interakcije djece
• poticanje natjecateljskog duha
• druženje uz glazbu, ples i igru

Iz ciljeva proizlaze određene zadaće kojima se:

• istražuje zakonitosti odgoja i obrazovanja u provođenju ritmike i plesa
• objašnjava osnovne pojmove i stručne termine koji se koriste u umjetničkom oblikovanju pokreta
• proučava i utvrđuje antropološka obilježja svih dobnih skupina djece predškolske dobi
• upučuje na dužnost planiranja i programiranja rada
• istražuje i utvrđuje metodičke organizacijske oblike rada i upućuje na njihovu primjenu
• ispituje metodičke principe,metodu rada, postupke, opremu i sredstva pri provođenju programa

Ustrojstvo radaa) Odgojne skupine
Poseban kraći program ranog ritmike i plesa provodi se dva puta tjedno po 45 min izvan redovitog 10-satnog programa. Ovakvom organizacijom rada i ponudom kraćeg posebnog programa ritmike i plesa izvan redovitog 10-satnog programa želimo približiti roditeljima mogućnost odabira posebnog programa u kraćem obimu i kao financijski pristupačnijeg. Organizacija aktivnosti b fleksibilna, prilagođena potrebama djece i roditelja. U odgojnu skupinu upisuje se najviše do 15 djece u dobi od 4. god. do polaska u školu.

b) Nositelji programa
Odgojiteljica sa završenom školom za balet i ritmiku, odjela za klasični balet. Od 1999. godine uspješno provodi ritmiku Kraćeg programa za djecu predškolske dobi. Ravnateljica i stručni suradnici redovito su suradnici u programu kao stručna podrška odgojiteljima, roditeljima, te pratite provođenje programa.

Polazeći od potreba i prava djeteta da živi, igra se i uči u zdravom, sigurnom i poticajnom okruženju, u cjeloviti program, odgojno-obrazovnog rada s djecom u našem vrtiću želimo uvoditi ekološku dimenziju s programom odgoja za održivi razvoj. Razvijanje ekološke osjetljivosti i komunikacije dugotrajan je i složen proces. Značajan doprinos razvoju ekološke osjetljivosti, pozitivnih stavova, vještina, navika kod djece ostvaruje se u interakciji s odraslima, te je model ponašanja odraslih od presudnog utjecaja na dijete. U komunikacijskim radionicama transakcijskim putem preispitivali smo naš odnos prema sebi, drugima, prirodi.

Program odgoj za održivi razvoj provodi se s djecom od navršene treće godine života do polaska u školu. Odgojna skupina formira se kao mješovita sa 20 upisane djece. Bitne značajke programa su cjelovitost, razvojnost, specijaliziranost i kontinuiranost.

Zadaće

• Razvijati kod djeteta pozitivne odnose u komunikaciji i interakciji s drugom djecom, odraslima, prirodom i okruženjem
• Omogućiti djetetu aktivno i suradničko učenje svim osjetilnim modalitetima
• Poticati djecu da uočavaju, istražuju i rješavaju eko probleme uvažavajući razvojne sposobnosti, interese i potrebe djeteta
• Razvijati kreativna ponašanja djeteta, omogućiti djetetu spontano izražavanje stvaralačkih sposobnosti kroz sva razvojna područja i aspekte izražavanja
• Poticati djecu na aktivnosti kojima će senzibilizirati obitelj i širu zajednicu na probleme u okolišu
• Informirati, educirati i aktivno uključiti roditelje u ostvarivanje specijaliziranog programa

Načela

• odgoj za održivi razvoj podrazumijeva model za održivi razvoj primjeena psihofizičkim sposobnostima i interesima djece (u program se uključuju djeca u dobi 3-6 god.)
• promicanje ideja i obrazovanja za održivi razvoj u vrtiću
• podržavanje i razvijanje pozitivnih emocija i stavova, primjerenog ponašanja i djelovanja
• interdisciplinarni pristup odgoju i obrazovanju za okoliš kroz sve vrtićke aktivnosti, osobnom razvoju djeteta, socijalnim odnosima unutra skupine i rješavanju problema u neposrednom okolišu
• kreiranje i osmismišljavanje poticajnog eko prostora u prostorijama unutar vrtića i oko njega prema interesima djece
• stručno usavršavanje odgojitelja voditelja eko skupine
• opremanje vrtića suvremenom literaturom s tematikom zaštite okoliša
• suradnju i partnerstvo (roditelji, susjedstvo, lokalna i šira zajednica i mediji).

Poseban 5-satni program ranog učenja engleskog jezika ostvarivat će se svaki dan pet sati u sklopu redovitog 10-satnog programa (u svim situacijama života i boravka djeteta u dječjem vrtiću). Ovakvom organizacijom rada i ponudom posebnog posebnog programa ranog učenja engleskog jezika u sklopu redovitog 10-satnog programa želimo dodatno poticati kompetencije djece prema Nacionalnom kurikulumu za rani i predškolski odgoj i obrazovanje. Organizacija aktivnosti biti će fleksibilna, prilagođena potrebama djece i vremenu za odmor djece.

Program će provoditi jedna odgojiteljica koja udovoljava potrebne uvjete sa znanjem engelskog jezika najmanje razine B2. Ravnateljica i stručni suradnici redovito će biti suradnici u programu kao stručna podrška odgajateljima, roditeljima te pratiti provođenje programa.

Neka su istraživanja pokazala da je rano korištenje računala prije i tijekom predškolskog razdoblja povezano s kognitivnim razvojem predškolske djece. Na osnovu njihovog razmatranja o efektima korištenja računala na fizički, kognitivni i socijalni razvoj djece pokazuje da deca koja imaju pristup računalu postižu bolje rezultate u pripremi, tj. spremnosti za školu, što ukazuje da je pristup računalu, prije ili tijekom predškolskog razdoblja, povezan s razvojem predškolskih pojmova i saznanja.
Interes za računalne igre i računalnu tehnologiju često je predmet vršnjačkih razgovora, što može doprinijeti i djetetovom socijalnom razvoju kroz stvaranje vršnjačkih skupina sličnih interesa i izmjenu znanja i ideja.

1. Računalne igre omogućuju:

• istraživanje svjetova
• rješavanje zagonetki
• stvaranje strategija
• poticanje kreativnosti
• razvijanje vještina rješavanja problema
• razvijanje određenih socijalnih vještina kod djece (suradnja, timski rad…)

2. Računalne igre djeci u vrtiću mogu pomoći kod:

• imenovanja
• početnog čitanja i pisanja
• računanja
• razvoja perceptivnih sposobnosti
• ranog učenja stranog jezika
• suradnje i timskog rada

3. Računalne igre potiču sljedeća područja razvoja i usvajanje vještina:

• vizualna percepcija
• vizualno pamćenje
• auditivna percepcija
• motorne vještine
• matematičke vještine
• koncentracia, pozornost, ustrajnost i samostalnost u radu
• misaone vještine

Cilj programaInformacijska pismenost smatra se općom i pretpostavljenom, a težište stavlja na stjecanje sposobnosti, pretraživanje podataka, njihovo kombiniranje i korištenje znanja u one svrhe koje će pojedincu trebati tijekom cjeloživotnog obrazovanja. Pravilna uporaba računala u ranoj dobi odgojno-obrazovni proces čini zanimljivijim, kvalitetnijim, kreativnijim i djeci pristupačnijim, a doprinosi i kvalitetnoj integraciji raznovrsnih sadržaja.

Igra uz računalo postaje zabavnija, a metode rada s djecom dobivaju novu tehnologijsku dimenziju. Hipermedijska obrazovna tehnologija, za razliku od dosadašnje, usmjerena je na dijete i pomaže mu u igri i učenju. Mala djeca računalo koriste za crtanje, pisanje, pretraživanje interneta, igru…