Ispravno pedagoško dokumentiranje uvid je u profesionalne kompetencije odgojitelja
Iako Nacionalni kurikulum za rani odgoj i obrazovanje ne spominje održivi razvoj, ciljevi održivog razvoja i vrijednosti se ogledaju upravo u ciljevima, vrijednostima i načelima samog kurikuluma. Znanje, identitet, humanizam i tolerancija, odgovornost, autonomija i kreativnost kao vrijednosni sustav kurikuluma polaze od osjetljivosti za cjelokupni okoliš, što bi trebalo rezultirati odgovornošću prema okolišu, a posljedično i stavovima koji su temelj održivosti.
Tema održivog razvoja sve je prisutnija, a zbog nepoželjnih klimatskih promjena i onečišćenja okoliša u posljednje vrijeme je postala neizbježna. U predavanju "Održivim razvojem do transformativnih promjena" Klara Bahtić, magistra ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, osvrće se na izuzetno važnu ulogu odgojitelja i djece u stvaranju održive budućnosti. Kroz mnogobrojne primjere iz prakse, u predavanju je vidljivo kako dječji utjecaj uistinu može stvoriti razliku, a učenje bi trebalo biti radosno i održavati pozitivnu vjeru u budućnost.
UNESCO je donio niz kompetencija za pojedinca, kako bi svatko mogao djelovati ka održivosti, i to kroz suradnju, kritičko razmišljanje, samosvjesnost, rješavanje problema, kreativnost, međuljudske vještine i komunikaciju. Ovo su suštinske kompetencije mnogih kurikuluma, pa tako i hrvatskog te bi kao takve trebale biti temeljni dio odgoja za obrazovanje i održivost.
Jedan od ciljeva integracije obrazovanja za održivi razvoj u RPOO jest da se sadržaj održivog razvoja jednog dana nađe u pedagoškim smjernicama i da ojača kurikulum.
U obrazovanju za održivi razvoj na dijete se gleda kao na nositelja prava, na aktivnog sudionika koji će dati svoj doprinos sadašnjosti i budućnosti društva. Izrazito se vrednuju perspektiva i mišljenje djece rane dobi.
Holistički pristup u svim dimenzijama održivog razvoja
Tijekom ranog djetinjstva djeca imaju priliku njegovati veze između ljudskih aktivnosti i prirode. Međutim, na djecu se ne smije stavljati teret iskupitelja i tjerati ga da mora ispraviti sve pogreške i neodržive navike koje su odrasli činili desetljećima. Uloga odgojitelja bi trebala biti u tome da djeci omogući pristup da se uključe u područja vlastitog interesa jer u ranoj dobi dijete ima mogućnost za usvajanje alata za održivu budućnost.
"Djeca razumiju i promatraju promjene i kako one utječu na njihov mali svijet."
Na Filhovoj analizi iz 2010. godine, rezultati su pokazali da je Hrvatska na razini tzv. srednje razine provođenja obrazovanja za održivi razvoj. Stvari su se od onda svakako poboljšale, međutim prostora za napredak i dalje ima puno jer većina odgojitelja i dalje poistovjećuje održivi razvoj s obrazovanjem za okoliš (ekologijom i zaštitom prirode).
„Promjena je često najteža neposredno prije nego što je napravite. Previše lako se fokusiramo na ono što mislimo da gubimo, pa nam je zbog toga mnogo teže zamisliti što bismo mogli dobiti.“ Kate Raworth
Poticanje dubinske promjene ne može se ostvariti ako se samo oslanjamo na tehnološki napredak. Ona transformativna, dubinska promjena dolazi iz transformacije ljudskog razmišljanja, ponašanja i djelovanja, a obrazovanje bi trebalo biti glavni katalizator. Što su odgojitelji više obrazovani, to su sigurniji sami u sebe i mogu bolje raditi s djecom, prenositi im razna znanja i osnaživati ih u korištenju tih znanja. Ako želimo ostvariti pravu promjenu, trebali bismo raditi stvari na posve drugačiji način!
Navedeno predavanje dio je 2. modula „Odgoj za održivi razvoj“ koje sadrži još mnogo edukativnih sadržaja. Ako još uvijek niste polaznik MliječniZub Online pedagoške akademije, javite nam se za više informacija na info@mlijecnizub.hr.
