Saznajte koje kompetencije treba imati odgojitelj kako bi odgajao djecu za održivi razvoj
Putem pedagoške dokumentacije odgojitelj planira svoj odgojno-obrazovni rad, shvaća svrhu onoga što dijete radi, kako dijete sudjeluje u odgojno-obrazovnom procesu i koje akcije poduzima kako bi se njegove kompetencije razvijale. U predavanju Dokumentiranje odgojno-obrazovnog procesa istaknuta je važnost pravilnog dokumentiranja uz primjer projekta iz prakse.
Predavačica Antonija Vukašinović doktorandica je poslijediplomskog studija Pedagogija i kultura suvremene škole na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Trenutno je zaposlena kao vanjski suradnik, asistent na Sveučilištu u Slavonskom Brodu na kolegijima Preddiplomskog studija Ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja.
Gledajući dokumentaciju iz perspektive djeteta, vidimo da je to uvid u proces učenja djeteta. Ako dijete ima na uvid pedagošku dokumentaciju u prostoru u kojem boravi, ono razvija svoje meta kognitivne sposobnosti. Prisjeća se kojim aktivnostima se bavilo i način na koji je došlo do nekih ideja, realizacija, kako je razvijalo svoje mišljenje i sl.
Djeca će međusobno razgovarati o prošlim aktivnostima i tako razvijati socijalne vještine jer stupaju u interakciju jedni s drugima pa tako razvijaju i govor. Koncept je vrlo bitan u pedagoškoj dokumentaciji, a sastoji se od 3 ključna elementa: promatranje, dokumentiranje, interpretacija.
"Pedagoška dokumentacija je istraživačka priča temeljena na akcijama djece, odgojitelja i roditelja." (Wien i sur. 2011)
Promatrati možemo proces, projekt i poseban trenutak učenja djeteta, a bitan je holistički i individualiziran pristup. Poseban trenutak učenja djeteta je kada ono shvati da je došlo do nekog rješenja i to su vrijedni artefakti pedagoške dokumentacije. Pedagoška dokumentacija ima višestruke dobrobiti za odgojitelje, roditelje i za dijete.
Cijeli odgojno obrazovni proces mora biti usmjeren na dijete, tako da će odgojitelj vidjeti što dijete radi, on će ga čuti i razumjeti, na temelju toga će planirati i promatrati, sve to bilježiti i u konačnici interpretirati. Prema kurikulumu, praćenje i slušanje djece u odgojno obrazovnom procesu važan je smjer u planiranju odgojno obrazovnog rada.
„Ako smo uvjereni da djeca imaju svoje vlastite teorije, interpretacije, pitanja i da su oni protagonisti vlastita znanja, onda najvažniji glagol u odgojno – obrazovnom procesu nije više govoriti, objašnjavati, prenositi, nego slušati. Slušati znači biti otvoren za druge, za ono što žele reći, slušati stotine i više jezika svim osjetilima.“ Vujičić (2015.) prema Rinaldi (2006.).
Dokumentacija za roditelje također je izuzetno bitna jer tako su i oni upućeni u odgojno obrazovni proces, odnosno u aktivnosti kojima se dijete bavi u vrtiću. Omogućava im se direktan uvid u odgojno obrazovni proces, pruža uvid u sliku djeteta u institucionalnom okruženju, daje mogućnost sukreiranja odgojno obrazovnog procesa, poziva na roditeljski angažman, potiče indirektno učenje roditelja o benefitima ranog i predškolskog odgoja.
Dobrobiti dokumentiranja za odgojitelje je shvatiti i razumjeti strategije učenja djeteta, razvoj mišljenja, kritičko promišljanje i inovativna rješenja, razvoj socijalnih interakcija i sukonstruktivističko učenje među vršnjacima.
Digitalne tehnologije kao pomoć u dokumentiranjuRoditelji nisu uvijek u mogućnost doći fizički u vrtić pa komunikacija zna biti poprilično površna jer se odvija na vratima vrtića, na poziv odgojitelja i sl. U takvoj suradnji roditelji ne mogu biti dovoljno informirani o odgojno obrazovnom procesu, stoga treba težiti partnerstvu odgojitelja i roditelja.
Put prema partnerstvu čine određeni elementi, roditelj se mora osjećati prihvaćeno i znati da ga se uvažava, pa čak i kada su u pitanju negativne konotacije koje je potrebno iskomunicirati. Pomoću virtualnih grupa moguće je u detalje informirati roditelje i lokalnu zajednicu, pozivajući ih ujedno na suradnju.
Na projektu iz prakse pod nazivom „Kamen po kamen“ koji bio je potaknut dječjim interesom prikazan je razvoj samog projekta i način dokumentiranja istog. Važna stavka projekta bila je Facebook virtualna grupa u koju su bili uključeni odgojitelji, roditelji, djeca i lokalna zajednica.
Roditelji su ovim putem bili uključeni na rad u projektu, a lokalna zajednica je imala uvid u sposobnosti i znanja djece te su dobili saznanja kako su oni kompetentna bića koja znaju i mogu. Tako su u sklopu projekta djeca posjetila muzej, galeriju umjetnina, klesarsku radionicu i sudjelovala na radionicama. Odgojiteljice su sve bilježile fotografijama, transkriptom razgovora i video snimcima.
Navedeno predavanje dio je 3. modula „Dokumentiranje odgojno-obrazovnog procesa“ koje sadrži još mnogo edukativnih sadržaja. Ako još uvijek niste polaznik MliječniZub Online pedagoške akademije, javite nam se za više informacija na info@mlijecnizub.hr.
