Koje prednosti i specifičnosti donose Montessori, Waldorf i Reggio pristup odgoju djece?
U posljednjem predavanju Online pedagoške akademije 2021/2022, mag. praesc. educ. Ivana Golik Homolak, s Učiteljskog fakulteta u Zagrebu, predstavlja osnovna polazišta Reggio pedagogije, ali i svrhu i načine vođenja pedagoške dokumentacije. Predavanje Reggio pedagogija i dokumentiranje, od sada je dostupno svim registriranim korisnicima.
Reggio pedagogija, nastala na poticaj samih roditelja u teško poslijeratno vrijeme, koji su željeli svojoj djeci omogućiti bolju i ljepšu budućnost te ih obrazovati za nju, pristupa djetetu kao snalažljivom, kompetentnom, kreativnom i snažnom biću, čija prava trebamo poštivati. Na taj se način otvara put ka pružanju brojnih iskustava, omogućavanju različitih modaliteta učenja i izgradnji dječjih teorija. Upravo zato, okruženje i prostor u ovoj koncepciji igraju ulogu „trećeg odgojitelja“. U središte predškolske zajednice stavlja se prostor otvorenog tipa, povezanost s prirodom i lokalnom zajednicom, projekti, situacijsko učenje, poticanje dječje kreativnosti i dokumentiranje.
Doživljavate li dokumentaciju kao preopterećenje ili kao izvor informacija i vlastitog usavršavanja?Dokumentiranje postaje medij koji omogućava samorefleksiju i refleksiju, razvoj i razumijevanje, kako odgojiteljima, tako i djeci i roditeljima. Dokumentacija treba biti autentična, točna, jasna, razumljiva i informativna, kako bi omogućila oživljavanje situacije pred onima koji joj nisu prisustvovali. Nerazumijevanje svrhe dokumentacije, nepoznavanje specifičnih zahtjeva, ali i karakteristike odgojiteljskog posla koji je dinamičan i često nepredvidiv, uzrok su najčešćim greškama u njezinom vođenju. Ovo predavanje nudi uvid u pedagoške alate najboljih modela u svijetu, kao moguće smjernice za daljnje dokumentiranje.
Cijelo predavanje registriranim korisnicima Online pedagoške akademije dostupno je, nakon prijave na platformu Mliječni zub, ovdje.
