Laila Gustavsson: Kako se djeca igraju i uče u prirodi

Švedska pedagoginja dr.sc. Laila Gustavsson bavi se primjenom znanosti u ranom odgoju, ekološkom održivosti i obrazovanju na otvorenom. Dugi niz godina održava predavanja diljem Švedske o obrazovanju djece na otvorenom, a upravo s istom temom predstavila se i hrvatskoj publici 2019. godine na Mliječnom Zubu. Predavanje Kako se djeca igraju i uče u prirodi održalo se u sklopu konferencije Kompetencije djeteta novog doba.

Slobodna igra i učenje u prirodi

Odrasli najbolje pamte ono što su naučili kao djeca, zato je važno da roditelji i odgojitelji puno pažnje poklone edukaciji djece. S obzirom na to da djeca uče kroz igru, nije potrebno odvajati ove dvije aktivnosti. Najbolji oblik edukacije je djecu izvesti na otvoreno te im dozvoliti da dodiruju, osluškuju, mirišu... upravo ovakav način učenja je autentičan i razlikuje se od učenja u zatvorenom prostoru i učenja iz knjiga.

Igranje u prirodi za djecu ima puno pozitivnih učinaka:

1. bolje zdravlje
2. razvijanje motoričkih vještina
3. poboljšava sliku o sebi i podiže samopouzdanje
4. jače socijalne kompetencije i osjećaj zajedništva
5. pozitivno utječe na razvoj mozga
6. reducira stres i bolesti povezane sa stresom
7. djeca imaju prostora u potpunosti iskoristiti svoju maštu i kreativnost
8. jača se koštana građa i mišićna masa
9. poboljšava koncentraciju
10. podiže ekološku svijest

Švedska praksa

Švedski kurikulum za vrtićku djecu nalaže da je u svakodnevnom radu s djecom potrebno stvarati demokratsku klimu, iskazivati poštovanje prema pojedincima, stvarati obziran stav prema prirodi i okolišu te pokazivati: otvorenost, poštovanje, zajedništvo, odgovornost, solidarnost. Kako bi se zadovoljili ovakvi standardi, potrebno je provoditi s djecom puno vremena na otvorenom.

Nordijska djeca provode puno vremena na svježem zraku bez obzira na vrijeme i godišnje doba i smatra se da je provođenje vremena u prirodi esencijalno te da priroda nije opasna ako se odmalena upoznajemo s njom. Zanimljivo je da kada roditelji dolaze po djecu u vrtić prvo pitaju da li su njihova djeca bila vani i koliko točno vremena su provela na otvorenom.

Boravkom u prirodi stvara se okruženje u kojem se djeca uče suočavati s nepredvidljivim situacijama. Za razliku od zatvorenog prostora koji pruža strukturiranost i kontrolu, na otvorenom možemo dobiti više situacijskog učenja jer učenje u zatvorenom nije dovoljno za malu djecu, oni trebaju uzbuđenje i izazove. Dr. sc. Laila Gustavsson u svojem predavanju savjetuje i da se izlaskom na otvoreno djeci prepusti dio odgovornosti, pa tako oni mogu sami izabrati što će obući i ponijeti hranu za koju smatraju da će im biti potrebna.

Ako se dogodi situacija da dijete izabere manje odjeće nego što odrasli smatraju da im je potrebno, savjet je da se djeci dozvoli da sami iskuse i nauče kako će im biti zima ako su prelagano obučeni. Nakon što dijete shvati da mu je ipak hladno, potrebno mu je dodati jaknu ali bez uobičajenih komentara poput "Rekla sam ti...", dovoljno je samo reći "Evo ponijela sam ti jaknu, slobodno se obuci."

Na ovaj način će djeca steći odgovornost i neovisnost, pa čak i stvoriti kritički način razmišljanja. Djeca su često umorna od cjelodnevnog boravka u vrtiću, previše je dojmova, glasova i ostalih podražaja. Boravkom na otvorenom djeca se relaksiraju i razvijaju se sva osjetila (miris, dodir, okus, gledanje i slušanje).

Istraživanja su pokazala da:

• se djevojčice i dječaci vani češće igraju zajedno
• aktivnosti i igra ne ovise o materijalnim dobrima
• komunikacija između djece je slobodnija i spontanija
• izazovi se svladavaju u grupama i bolja je suradnja među djecom
• djeca pronalaze se novi načine za zajednički rad
• ima više fizičke aktivnosti
• zvukovi su ugodniji i nisu tako glasni kao u zatvorenom prostoru

I UR OCH SKUR (u svim vremenskim uvjetima)

Još davne 1957. godine, kućanice u Švedskoj su same pokrenule organizaciju šumskih škola za svoju djecu. Koncept šumskog vrtića "I Ur och Skur" pokrenut je u 1985. godine, a do 2018. registrirano je više od 250 predškolskih ustanova koje nude slične programe. Njihov cilj je razvijati pozitivan odnos prema prirodi i razvijati ekološku svijest kod djece.

Šumski vrtići često organiziraju obroke vani kako se djeca ne bi trebala presvlačiti i prekidati igru, a smatra se da je priroda najljepše igralište. Iskustvo je pokazalo da boravak u prirodi smanjuje razinu kortizola (hormona stresa) kod djece, a visoka razina kortizola upućuje na stres i ima loš utjecaj na kapacitet memorije. Djeca koja pohađaju šumske vrtiće imaju bolje motoričke sposobnosti, manje su frustrirana, nemirna i bolesna.

Zanimljivo je i da se puno edukativnih područja može obraditi uz pomoć prirode, pa predavačica ističe kako samo promatrajući cvijeće možemo brojati, slikati, prepričavati, učiti o znanosti, biologiji, pisati pjesme itd. Za kraj, važno je napomenuti i da iako živimo u potencijalno opasnom svijetu, djecu treba naučiti kako se nositi s takvim svijetom umjesto da ih se previše zaštićuje.