Igra, pokret, zdravlje

Motorika je sposobnost smislenog korištenja vlastitog tijela u prostoru i temelj je cjelovitog razvoja djeteta – ne samo tjelesnog, nego i kognitivnog, emocionalnog i socijalnog. Razvoj motorike usko je povezan s razvojem središnjeg živčanog sustava: pokret potiče stvaranje neuronskih veza u mozgu, a što je više kretanja i osjetilnih podražaja u ranoj dobi, to se mozak kvalitetnije razvija. Zato je ključno prepoznati motoričke potrebe djece, poticati ih na raznovrsno kretanje i omogućiti im bogato motoričko iskustvo od najranije dobi.

U usporedbi s djecom iz 1960-ih godina, današnja djeca su i do 50% slabija u motoričkim sposobnostima poput snage, brzine i koordinacije. Razlog tome je promjena načina života – manje boravka na otvorenom, manje spontane igre i kretanja, a više sjedilačkih aktivnosti. Posebno je kritično razdoblje od rođenja do šeste godine života, kada se odvija najintenzivniji rast i razvoj organizma.

U praksi se pokazuje da djeca sama biraju aktivnosti koje potiču ravnotežu i jačanje tijela ako im se to omogući: hodanje po konopcima, balans daskama, prirodnim materijalima, penjanje po zidnim poticajima, pa čak i slikanje nogama. Ključno je ne zadavati strogo unaprijed definirane motoričke zadatke, već djeci dati slobodu istraživanja i podršku u njihovim spontanim izborima kretanja.

Pokret u vrtiću ne smije biti izdvojena aktivnost niti sam sebi svrha, već sastavni dio svih svakodnevnih aktivnosti djece. Djeca svijet doživljavaju cjelovito, pa je prirodno da u svakoj aktivnosti sudjeluje i kretanje.

Odgojitelji imaju ključnu ulogu u razvoju dječje motorike jer upravo oni, kroz svakodnevni rad i kreativnost, mogu integrirati pokret u sve aktivnosti djeteta bolje nego bilo koji stručnjak izvana.