Kontekst u kojem dijete danas živi sužava prostor za iskustveno učenje i kretanje koje mu je životno potrebno. Jednako tako novi stilovi roditeljstva, zaštićivanje, prezaposlenost, želja da dijete bude u doticaju s naprednom tehnologijom, često sputavaju dijete da istražuje svojim tijelom i odvlače ga od onog najvažnijeg – od kretanja.
Promišljajući o suvremenom načinu života i općenito smanjenim motoričkim aktivnostima djeteta uviđamo da kretanje treba biti zastupljenije u odgojno-obrazovnoj praksi i osvještavamo koliko je velika odgovornost vrtića i odgojitelja u osmišljavanju aktivnosti koje će potaknuti kretanje i istraživanje cijelim tijelom. Prihvaćajući odgovornost za zdrav rast i razvoj djeteta važno je pažljivo planirati, programirati i ostvarivati aktivnosti, te poticati brojna i raznolika iskustva za cjelovit razvoj djeteta, počevši od razvoja senzomotorike i usvajanja motoričkih znanja do razvoja spoznaje, socioemocionalnog razvoja, komunikacije i stvaralaštva. Stoga je važno oblikovati kontekst koji pruža mogućnosti fleksibilnog organiziranja prostora, vremena, pedagoških smjernica i pristupa prema potrebama djece odgojno-obrazovne skupine. On se kontinuirano mijenja i nadograđuje, prema procijeni odgojitelja koji pomno promatra i prati dijete, promišljeno planira aktivnosti kako bi se razvoj djeteta podizao na višu razinu.
Iskustvo i učenje pokretom zabavno je i nabijeno emocijama, a pažnja djeteta usmjerenija je i veća. Jednako tako suvremena istraživanja dokazuju da je učenje pokretom uspješnije od drugih oblika učenja jer pokret aktivira sva osjetilna područja i ima visoku motivacijsku vrijednost. To je razlog zašto je važno integrirati pokret u sva područja djetetova razvoja. Implementirajući pokret u govorno-jezični razvoj, razvoj predmatematičkih vještina, doživljaj socijalnog okruženja, stvaralaštvo i dr., neposredno ćemo potaknuti razvoj kreativnosti i kritičnog mišljenja, važnog za rješavanje različitih izazova svakodnevnog života.
Govoreći o problemima suvremenog života jasno nam je da je potrebno djelovati prema roditeljima i educirati ih o važnosti kretanja djeteta, uključiti ih u proces kao aktivne sudionike, i upoznati ih s dostignućima i ishodima ovakvog pristupa cjelovitom razvoju djeteta.
Pokret nije dio, on nije područje razvoja, pokret je bitna odrednica, temelj, glavni pokretač djetetova cjelokupnog razvoja koji ga oblikuje za suvremeni život. Dijete koje se svakodnevno kreće i svijet oko sebe doživljava cijelim svojim bićem, bit će motorički kompetentnije, razvijat će pozitivan stav prema kretanju i zdrav stil življenja.