Koja hrana štiti zube i kako možemo uživati u hrani bez straha od karijesa?

U novom video predavanju projekta Abeceda zdravog odrastanja, koji provode MliječniZub i Curaprox, prof.dr.sc. Hrvoje Jurić sa Stomatološkog fakulteta u Zagrebu govori o važnosti prehrane u očuvanju mliječnih zuba kod djece te na koji način prevenirati pojavu karijesa i smanjiti kvarenje zubića već od najranije dobi.

Užurbani način života dovodi do loših prehrambenih navika jer se sve više obroka konzumira izvan kuće. Što duže hrana ostaje u ustima, opasnost od nastanka karijesa je veća. Naime, prehrana čovjeka ista je kao i prehrana bakterija, a svodi se na masti, ugljikohidrate, bjelančevine, vitamine i minerale. Znamo kako su upravo ugljikohidrati omiljena poslastica bakterija u usnoj šupljini, čijim rastvaranjem nastaju kiseline koje uništavaju tvrda zubna tkiva. Šećeri i škrob se nalaze u gotovo svim prehrambenim proizvodima, ugljikohidrati u prehrani su nam potrebni, no moramo voditi računa koliko i kako.

Znanost je potvrdila: redovito pranje zuba i tretiranje fluorom dozvoljava konzumiranje hrane do šest obroka dnevno bez opasnosti za nastanak karijesa. Prihvatljiva su 3 do 4 obroka i 2 međuobroka dnevno, kako bi zubi imali vremena za oporavak od djelovanja kiselina.
Zašto je čokolada najbolji izbor slatkiša?

Kariogeni potencijal hrane koju jedemo također može utjecati na pojavu karijesa, pa tako hranu dijelimo na onu koja ima nizak, srednji ili visok potencijal.

Čokolada je 'najprijateljskiji' slatkiš - ima nizak kariogeni potencijal jer se kratko zadržava u ustima, a sadrži i biljne masti koje oblažu zube na površini i tako ih na neki način štite.

Srednji kariogeni potencijal imaju jogurt, kruh, čips, banane, kikiriki… dok visoki kariogeni potencijal nose tvrdi keksi, grožđice i sušeno voće jer se dugo zadržavaju na zubima i imaju visoku koncentraciju šećera.

Roditelji, posebno obratite pozornost na unos pića – zašećerenih sokova i posebno energetskih pića koja imaju visoki potencijal jer su puna rafiniranog šećera, posebno ako se pijuckaju kroz dulje vrijeme.

Čak i neka zdrava hrana, poput sušenog voća, u kombinaciji sa slinom dugo ostaje na površini zuba pa treba imati na umu da je treba konzumirati na adekvatan način jer ima visoku koncentraciju ugljikohidrata.

S druge strane, neke vrste hrane sadrže elemente koji imaju zaštitno djelovanje na zube – neutraliziraju kiseline, pomažu remineralizaciji zuba ili smanjuju broj bakterija koje žive u plaku. Primjerice, takva je crna čokolada s visokim udjelom kakaa koji sadrži tanin, zatim sirevi, žitarice i mlijeko!
Važnije je koliko često jedemo od toga što jedemo

Preporuka za razumnu prehranu dobru za očuvanje zuba glasi: raznovrsno se hranite, izbjegavajte neprestano grickanje, ostavite barem 2 sata između obroka i svedite broj obroka na najviše šest! Roditelji se često pitaju kada započeti s preventivom. Već u prvoj godini djeteta, između 8. i 12. mjeseca! Vaš stomatolog će vam dati upute vezane za hranjenje i oralnu higijenu, a važno je privikavati dijete na redovne odlaske stomatologu. Jeste li znali da tzv. sindrom ranog dojenačkog karijesa (sindrom bočice) pogađa čak do 30% djece, a može se izbjeći preventivom?

Da zaključimo, uživanje u hrani je moguće ako:

• peremo zube dva puta dnevno pastom koja sadrži fluor
• ograničimo obroke na šest dnevno
• redovno posjećujemo stomatologa
• hranimo se uravnoteženo