Dječji vrtić Frfi osnovan je u lipnju 2004. godine na adresi Jarun 50, po odobrenju Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, a osnivačica je Zrinka Junaković. 2009. godine Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta verificiralo je program FrFići-mozgalići, program odgojno-obrazovnog rada s darovitom djecom predškolske dobi. 2010. godine postajemo službena vježbaonica odsjeka za predškolski odgoj pri Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu za praktično osposobljavanje izvanrednih studenata.
Iskustvo svjedoči da su zajednički cilj i otvorena komunikacija najvažniji u realizaciji vrtića za sretno i kvalitetno odrastanje djeteta. Otvoreni smo za kvalitetnu suradnju s roditeljima jer imamo jedan zajednički cilj – sretno dijete.
Posebnu pažnju posvećujemo:
U vrtiću se provodi redovni program koji ostvaruje odgoj, obrazovanje, zdravstvenu zaštitu, prehranu te socijalnu skrb djeteta. Redovni program namijenjen je djeci od navršene prve godine do polaska u školu. Provodi se kroz cjelodnevni vrtićki i jaslički program. U vrtiću su smještene 4 mješovite skupine: mlađa i starija jaslička te mlađa i mješovita vrtićka skupina.
U realizaciji odgojno obrazovnog rada, odgojiteljice smisleno, aktivno i u skladu s najnovijim pedagoškim dostignućima kreiraju pedagošku praksu u vrtiću. Koriste pozitivna iskustva različitih koncepcija usvojenih na brojnim oblicima stručnog usavršavanja te stečenih u svakodnevnom življenju s djecom u skupini. Sadržaji rada i aktivnosti neposrednog rada s djecom planirani su i ostvarivani na način da zadovoljavaju tjelesni, intelektualni, psihofizički, emocionalni, moralni i duhovni razvoj djeteta. U skupinama u kojima se nalaze djeca u godini prije polaska u školu, odgojiteljice provode aktivnosti kojima će djeci omogućiti lakši prelazak iz vrtića u školu. Život u skupini funkcionira na principu “otvorenih vrata” kako bismo djeci pružili mogućnost upoznavanja drugih prostora i različite didaktike te iskustvo druženja i uključivanja u aktivnosti s djecom iz drugih skupina.
Ciljevi redovnog programa su:
Tjelesni razvoj uvelike utječe na razvoj ostalih područja razvoja kod djece. Osim ranojutarnjeg razgibavanja, sportski program provodimo dva puta tjedno u starijoj jasličkoj i vrtićkim skupinama u sportskoj dvorani vrtića.
Svakodnevno zadovoljavamo potrebu djeteta za boravkom na svježem zraku. FrFići izlaze u vlastito ograđeno dvorište, naš FrFiland, gdje se igraju u pješčaniku, ljuljaju, spuštaju niz tobogane, igraju na vrtuljku, provlače kroz tunel, sade ljekovito bilje i povrće, voze bicikle i traktorčiće… Sva su naša igrala postavljena prema važećim standardima o sigurnosti djece u igri te su ispod svakog igrala postavljene antitraumatske gumene ploče.
Dvorana je opremljena raznolikim rekvizitima i spravama koji su u skladu s različitošću tjelesnih i motoričkih predispozicija djece:
Veliki naglasak pridajemo zdravom, sportskom načinu života te u suradnji sa Sport SM – centrom specijaliziranim za sportsko-edukativne programe za djecu potičemo i usmjeravamo djecu u razne sportove od najranijih dana.
Svake godine organiziramo skijanje na Sljemenu, tenis i klizanje na Zagrebačkom velesajmu, plivanje u malom bazenu Doma sportova, rolanje i vožnju bicikla na poligonu susjedne nam Osnovne škole Bartol Kašić i ŠRC Jarun.
Rano učenje stranih jezika u doba globalizacije smatra se iznimno važnim jer ima povoljne učinke na intelektualan i cjelokupan razvoj djeteta te pozitivno utječe na kasnije učenje drugih jezika. Želja djece i roditelja za ranim učenjem stranih jezika u današnje se vrijeme ukazuje kao potreba. Iz istog proizlazi i potreba za ponudom programa ranog učenja jezika u skladu s djetetovim bićem kroz spontane igre i aktivnosti, u našem vrtiću. Razvijanjem osjetljivosti za strani jezik utječe se na cjelokupni razvoj djeteta, naročito njegove govorne sposobnosti i percepciju.
Program ranog učenja engleskog jezika provodi se tijekom cijele pedagoške godine. Radi se o programu verificiranom od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, koji se provodi kao specijalizirani, integrirani, poludnevni program ostvarivan u mješovitoj vrtićkoj skupini, u smjeni stručno-osposobljene odgajateljice, u sklopu obogaćivanja redovnog programa. Kroz različite poznate metode te situacijske pristupe, potiče djecu na aktivno učenje engleskog jezika i motivira ih na stjecanje novih znanja i vještina.
Odgojno-obrazovni proces ostvaruje se u skladu sa sposobnostima, mogućnostima, interesima te individualnim značajkama djeteta pritom uzimajući u obzir prostor, materijale, sadržaje, metode i oblike rada primjerene individualnosti djece. Učenje jezika ostvaruje se kroz situacijski pristup rada s djecom kroz stvaranje primjerenih uvjeta i okruženja za optimalno učenje djece. Kontinuiranim promišljanjem, uvažavanjem dječjih potreba te kvalitetnim planiranjem zadovoljavamo osnovne potrebe djece, potičemo njihov cjelokupan razvoj te razvijamo interes za engleski jezik kroz motivacijsko učenje.
Program radionice ustrojen je kao kraći posebni program, a provodi se prema postojećim kriterijima za sve kraće programe. Dijagnostika potencijalno darovite djece provodi se na početku pedagoške godine, dakle zaključno s listopadom nove pedagoške godine.
Radionica se ostvaruje kontinuirano tijekom pedagoške godine, dva puta tjedno u trajanju od 45 minuta, od listopada do lipnja – budući da se u lipnju znatno smanjuje broj djece zbog korištenja godišnjih odmora roditelja. Uzrast djece obuhvaćen programom je od 4. godine do polaska u osnovnu školu. Rad se odvija u okružju s fleksibilno postavljenom organizacijom, radom u malim skupinama i u paru (bogata i raznovrsna ponuda zahtjevnih igara i aktivnosti), te individualnim radom s djetetom.
Budući da se radi o djeci s izraženim sposobnostima, talentima i specifičnim interesima to uvjetuje i način rada, pristup aktivnostima i broj djece u skupini. Optimalan broj djece za sudjelovanje u radionici je 15 djece, kako je određeno prema Članku 12. iz Državnog pedagoškog standarda predškolskog odgoja i obrazovanja. Nositeljica programa odgojiteljice su osposobljene za rad s potencijalno darovitom djecom.
Osnovna načela u svakodnevnom radu odgojiteljica su: naglašena individualizacija, utvrđivanje i zadovoljavanje specifičnih potreba svakog djeteta, sloboda sadržaja u odnosu na metode rada i djelatnike, te timski rad. Ovakav program omogućuje kontinuitet odgojno-obrazovnog i rehabilitacijskog rada jer omogućava stalni uvid u napredak djeteta i optimalno razvijanje njegovih potencijala do maksimuma. U programu se provode aktivnosti u kojima djeca razvijaju logičko, kritičko mišljenje i kreativnost, rad se odvija u malim grupama, u okružju s diferenciranim sadržajem i kroz individualizirani pristup svakom djetetu.
Ponuda programa vanjskih realizatora utemeljena je na prepoznavanju i utvrđivanju postojanja interesa djece i roditelja. Kriteriji za formiranje skupina takvih programa su: broj prijavljene djece, dob i predznanje te vrijeme dnevnog odmora zainteresirane djece. Svi programi realiziraju se u prostorima Vrtića. Ciljevi programa vanjskih realizatora su: stvaranje uvjeta za cjelovit i skladan razvoj djetetove osobnosti, podizanje kvalitete njegovog odrastanja i njegovog obiteljskog života te osiguravanje uvjeta koji jamče razvoj svih sposobnosti djeteta i osiguravaju jednake mogućnosti za svu djecu.
Kada govorimo o održivom razvoju i ekologiji, upravo je vrtić mjesto gdje dijete živi i uči. Prve susrete s eko temama djeca doživljavaju u vrtiću, stoga je od velike važnosti da im se stručno pristupi te kod djece razvije ekološka osjetljivost.
Poznato je da sve što se nauči u ranom djetinjstvu ostaje kao temeljno znanje za budućnost te smo stoga ovu spoznaju iskoristili za stvaranje temeljnih znanja i usvajanja vrijednosti te ekološke osjetljivosti djece, a sve to s ciljem izgrađivanja kvalitetne odrasle osobe koja će uistinu ekološki promišljati i djelovati. Ono što dijete predškolske dobi nauči kao dobru naviku nosit će sa sobom do kraja života.
Djeca predškolske dobi uče čineći i međusobno surađujući, a ovakve komponente odgojno – obrazovnog rada idealne su za usvajanje ekoloških i drugih vrijednosti kod djece predškolske dobi.
Kroz razgovore s djecom shvaćamo koja obitelj na koji način djeluje na ekološko mišljenje, djelovanje i življenje te se vodimo prikupljenim informacijama. Budući da većina djece u ovoj dobi još nije temeljito upoznata s ekološkim temama, one se djeci predstavljaju postepeno, kroz sve odgojno-obrazovne sadržaje. Od iznimne važnosti je prilagođavanje aktivnosti dječjoj dobi i njihovim sposobnostima.
Posebna pažnja pridaje se osvještavanju i obrazovanju za održivi razvoj, kako djece tako i roditelja, na način da se njihove svakodnevne životne navike usklade s ekološkim načinom življenja – u duhu očuvanja prirode i prirodnih resursa, za kvalitetniju i sigurniju budućnost.
