Dječji vrtić Ivana Brlić Mažuranić u Slavonskom brodu ima dugu odgojno-obrazovnu tradiciju. Naša povijest počinje 04. travnja, davne 1929. godine kada je vitez Tomislav Pracny zamolio Sestre sv. Križa u Slavonskom Brodu da se posvete odgoju mladeži. Dječji vrtić Ivana Brlić Mažuranić gradski je vrtić koji se sastoji od centralnog objekta „Hlapić”, te područnih objekata „Tintilinić”, „Kosjenka”, „Maslačak”, „Pčelica”, „Seka i braco”, „Stribor”, „Radost”, i „Trnoružica”.
Odgojno-obrazovni rad u Ustanovi Dječji vrtić Ivana Brlić Mažuranić usmjeren je na:
Kada govorimo o održivom razvoju i ekologiji, upravo je vrtić mjesto gdje dijete živi i uči. Svako dijete uči svoja prava, odgovornosti i dužnosti. Sve što se nauči u najranijem djetinjstvu ostaje kao kvalitetno znanje za kasnije godine života. Ovu spoznaju o učenju djece predškolske dobi u vrtiću smo iskoristili za stvaranje temeljnih znanja i usvajanja vrijednosti te ekološke osviještenosti djece u vrtiću, a sve to u cilju izgrađivanja kvalitetnih osobnosti koje će ekološki promišljati i djelovati.
Djeca predškolske dobi uče spoznaju kroz igru tj. uče čineći i međusobno surađujući. To su komponente odgojno-obrazovnog rada idealne za usvajanje ekoloških i drugih vrijednosti kod djece predškolske dobi. Kroz ekologiju se razvija kreativnost djece (izrada zanimljivih didaktičkih igara od različite vrste ambalaže). Aktivnosti u dječjem vrtiću su uglavnom životno-praktične što daje poticaj za osmišljavanje dječjeg prostora za igru koji će biti zanimljiv, ugodan i poticajan za učenje i boravak u vrtiću. Aktivnosti u vrtiću sastoje se od skupljanja starog papira, razvrstavanja, odlaska u reciklažno dvorište, vođenje brige o sadnicama i cvijeću.
Sustavan predškolski odgoj i obrazovanje obuhvaća cjelovitost djetetova bića, a u tu cjelovitost nužno je uključen i vjerski odgoj. Vodeći računa o djetetu kao cjelovitom biću te da je religiozna dimenzija konstitutivna njegovu biću, a poštujući njegov doživljaj svijeta i kao cjeline, vjerski odgoj je sastavni dio u odgojno-obrazovnom radu. U skladu s ciljevima predškolskog odgoja i obrazovanja razvija se religiozna dimenzija djeteta osposobljavajući ga primjereno njegovoj dobi za otkrivanje, prihvaćanje i življenje autentičnih vrednota Evanđelja u odnosu na sebe, drugoga te na poseban način Boga, u suradnji s roditeljima.
Zadaće programa:
U vrtiću „Stribor” organiziran je za jednu odgojnu skupinu program po načelima Montessori pedagogije. Montessori program provodi se kao cjelodnevni program u kronološko heterogenoj odgojnoj skupini (3-6 godina) u kojoj su uključena djeca s teškoćama u razvoju. U takvoj skupini, mlađa djeca uče od starije djece, dok starija djeca pomažu mlađoj u osamostaljivanju i stjecanju novih znanja.
Osobitost Montessori modela očituje se u dobroj integraciji djece s teškoćama u razvoju jer se u radu koristi isti pribor kao i za djecu bez teškoća koji omogućuje da od najranije dobi ujednače opseg osjetilnih iskustava s drugom djecom jer zajedničko odrastanje, življenje i učenje obogaćuje život svakog pojedinog djeteta.
Osnovni program se sastoji od 5 područja:
Najveći utjecaj na kvalitetu života djece s teškoćama može biti postignut u ranom djetinjstvu. Glavni dio inkluzivnog obrazovanja je stvaranje stimulativnog okruženja za učenje kako bi djeca uspješno usvajala određene zadaće i aktivnosti te razvijala komunikaciju i suradnju sa svojim vršnjacima i odgojiteljima. Rana inkluzija od velikog je značaja za cjelokupni proces uključivanja djece s teškoćama u njihovu socijalnu i društvenu sredinu te utječe na njihova daljnja postignuća u odgoju i obrazovanju. Ranim uključivanjem djeteta s teškoćama u programe predškolskog odgoja i obrazovanja potiče se kod djeteta razvoj socijalnih vrijednosti, učenje socijalnih vještina, razvoj samopoštovanja zbog boravka u skupini s vršnjacima te se utječe na cjelokupan dječji razvoj.
Programom rada djeca dobivaju nivo podrške kojim se potiče razvoj djetetovih sposobnosti i mogućnosti. Odgojitelj je ključna figura u poticanju razvoja socijalne kompetencije djeteta s teškoćama u vrtićkom kontekstu. Od velikog su pedagoškog značaja i važnosti pristup i strategije odgojitelja u fazi pripreme, dolaska i boravka djeteta s teškoćama u odgojnoj skupinu. Uz inkluziju djece, paralelno se radi na osvješćivanju i edukaciji odgojitelja i roditelja o važnosti inkluzije. S roditeljima se ostvaruje partnerski odnos koji ima važnu ulogu u unaprjeđivanju procesa inkluzije.
Darovitoj djeci potrebno je omogućiti iskustvo, razvoj vještina, znanja, pojmova i stavova koji će upotpunjavati cjelinu njegove ličnost. Rano prepoznavanje posebnih znakova u ponašanju djeteta povećava šanse za njegov razvoj. Program za darovitu djecu pruža izazove i mogućnosti za samootkrivanje, dolaženje do spoznaja o vlastitim mogućnostima te za stvaranje neovisnog mišljenja. Suština programa je ponuditi djeci poticajno okruženje.
Programom se djeci nudi raznoliko iskustvo, rad s poticajnim materijalima, praktične aktivnosti koje omogućuju planiranje, eksperimentiranje, istraživanje i provjeru. Provode se aktivnosti kroz koje se kod djece razvija logičko mišljenje i kreativnost, a iskustvenim učenjem proširuju se i produbljuju djetetova znanja. Razvoj kreativnih potencijala stvara okruženje koje pruža osjećaj sigurnosti gdje dijete osjeća samopouzdanje i temeljno povjerenje. Programom za darovite se potiče projektni pristup koji dodatno potiču i produbljuju izražene interese i već uočene sposobnosti djeteta.
U godini prije upisa u osnovnu školu, sva djeca moraju pohađati predškolski program. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta donijelo je Pravilnik o sadržaju i trajanju programa predškole, prema kojem je predškolski odgoj postao obvezan i za djecu koja nisu upisana u redovne programe dječjih vrtića. Kako je određeno novim Pravilnikom ministarstva, program se provodi u razdoblju od 1. listopada do 31. svibnja i traje ukupno 250 sati godišnje. Kroz predškolu djecu se socijalizira u skupini vršnjaka te ih se priprema za ispunjavanje školskih obveza.
Ples je jedno od mnogobrojnih ljudskih iskustava koje je nemoguće zatomiti. Plesanje je bilo prisutno u svim vremenima i među svim ljudima i rasama. Ples je način izražavanja koji je čovjeku dan baš kao i govor, slikanje ili glazba. Sat programa sastoji se od tri dijela. Uvodni dio sata ispunjen je fizičkom i mentalnom pripremom za rad i sastoji se od tjelesnog zagrijavanja i psihičke koncentracije te stvaranja pogodne radne atmosfere. Tu koristimo hod ili kip, trk ili čučanj, poskoke ili svijeću, korake, priključne korake ili most, stupanje, razne elementarne igre („Zaledi se", „Pretvori se", „Kipovi" i slično). Glavni dio sata neposredni je nastavak zagrijavanja, a isto tako neiscrpan izvor ideja i kreativnosti.
U ovom dijelu sata provode se:
Plesne priče probudit će kod djece maštu i kreativnost pa će tako i sama stvarati svoj ples (impulsni pokreti, njihanja). U ovaj dio sata također pripadaju zajednička kretanja, „suprostavljanja i razmimoilaženja", suradnja između djece, pružanje pomoći drugima, sposobnost prilagođavanja tuđem vodstvu, usklađivanje osobne težnje za afirmacijom s osobnom težnjom drugih - socijalni aspekt plesa te ritmička gimnastika.
Završni dio sata završavamo oblikovanjem cjeline iz gradiva obrađenog u glavnom dijelu sata. Djeca izvode svoje omiljene plesne igre u kojima se pretvaraju u razne izmišljene ili stvarne likove. Također se mogu provodite igre mirnijeg sadržaja poput igre riječima, dosjetljivosti, zamjećivanja ili izražavanja. Program se također može provoditi korištenjem rekvizita (lopte, vijače, obruči, trake, glazbeni instrumenti i slično) što nam pruža bezbroj mogućnosti u kreativnom stvaranju. Djeca starije predškolske dobi upoznaju se s osnovama pojedinih plesova, a dominiraju osnove klasičnog baleta.
Potreba za sistematskim i kvalitetnim provođenjem tjelesne aktivnosti od najranijih dana proizlazi iz činjenice da motorički razvoj uvelike utječe na cjelokupni razvoj djece predškolske dobi. Bavljenje kineziološkim aktivnostima glavni je pokretač za očuvanje zdravlja, osobito u dječjoj i mladenačkoj dobi. Tijekom djetinjstva i odrastanja, tjelesna aktivnost ima važnu ulogu u tjelesnom, mentalnom i socijalnom razvoju. Jedan od važnih zadataka odraslih je kod djece razviti svijest o potrebi tjelesnog vježbanja.
Djecu predškolske dobi karakterizira intenzivniji proces rasta i razvoja. U tom periodu treba izabrati takve kineziološke operatere koji ne iziskuju dugotrajan i naporan rad te izbjegavati vježbe statičnog karaktera. Treba davati prednost dinamičnim igrama koje poboljšavaju razvoj kardiovaskularnog i respiratornog sistema te pozitivno djeluju na psihičko stanje djeteta.
Ciljevi programa:
Zadaci programa:
Njihova posebnost osigurava programsku različitost i omogućava ostvarivanje prava djeteta na njemu odgovarajući program.Cilj integriranih predškolskih obogaćenih programa je obogatiti odgojno obrazovni rad odabranim glazbenim, likovnim, sportskim i dramskim aktivnostima.
Programi su usmjereni na cjeloviti i razvojni pristup djetetu, uvažavanjem i poticanjem svih područja djetetovog razvoja, stvaranjem okruženja u kojem se poštuju dječja prava, integrativnosti sadržaja i aktivnosti radi poticajnog razvoja. Integrativnim programima poštuje se djetetova posebnost i osobnost gdje dijete kroz socijalne interakcije i aktivnosti je aktivni nositelj svog vlastitog razvoja. Predškolsko dijete uvijek ima pravo izbora hoće li, kada i koliko sudjelovati u aktivnostima.
U vrtićima se organiziraju obogaćeni programi:
Obogaćeni programi koji su osmišljeni, prezentirani su roditeljima kroz plakate, letke te su roditelji pozvani na suradnju i sudjelovanje. Vritć također provodi Sigurnosno zaštitni program, Preventivni program i Program za djecu pripadnika nacionalnih manjina.
