Dječji vrtić Maksimir

Redoviti cjelodnevni 10-satni program namjenjen je za sve dobne skupine djece, provodi se svakodnevno radnim danom u jasličnim i vrtićkim skupinama koji provode odgojitelji u skladu sa suvremenim spoznajama o razvoju i učenju djece rane i predškolske dobi.

To je cjelovit razvojni program usmjeren na brigu o sigurnosti i zdravlju te na optimalno zadovoljavanje djetetovih potreba i prava, te na poticanje rasta i razvoja u skladu s individualnim mogućnostima djeteta.

U skupinama redovitog primarnog programa Vrtić organizira i integraciju djece s posebnim potrebama i teškoćama u razvoju.

Program se ostvaruje unutar dvije mješovite odgojne skupine u centralnom objektu D. V. „Maksimir“. Polaznici su djeca od 3. godine života do polaska u školu.
Znanstvene spoznaje pokazuju da je ta dob optimalna za početak usvajanja stranog jezika, jer djeca brže i lakše usvajaju njegov pravilan izgovor, intonaciju i artikulaciju, a samim time razvijaju osjećaj sigurnosti i samopouzdanja, te spontanost u izražavanju.

Ciljevi programa su:

• obogaćivanje odgojno-obrazovnog rada s engleskim jezikom uz poštivanje zakonitosti metodike učenja stranog jezika
• utjecanje na cjelovit razvoj djeteta
• razvijanje i podržavanje interesa za usvajanje engleskog jezika
• razvijanje osjetljivosti za drugi fonološki sustav
• razvijanje i postupno izražavanje na engleskom jeziku u okviru izraženih potreba prilagođeno dobi djeteta
• poticanje želje djeteta za daljnjim učenjem engleskog jezika u osnovnom obrazovanju
• poticanje djece na upoznavanje i prihvaćanje rasnog identiteta drugih, prema načelima uzajamnog poštovanja, tolerancije i nenasilja
• upoznavanje različitih običaja i kultura pojedinih zemalja engleskog govornog područja.

Iz ciljeva proizlaze i specifične zadaće, a to su:

• obogaćivanje djetetovih iskustava i spoznaja
• poticanje djece da spontano reagiraju na engleskom jeziku u svakodnevnim životnim situacijama (tzv. „situacijsko učenje“)
• usvajanje i proširivanje jezičnog vokabulara kroz tematske sadržaje prilagođeno dobi, interesima i potrebama djece
• poticanje interesa za upoznavanje anglosaksonske kulture

Način rada:

1. Postepeno uvođenje engleskog jezika
2. Aktivnosti su na oba jezika jer hrvatski jezik je ipak primaran
3. Jezične strukture se usvajaju kroz svakodnevne situacije, dnevni ritam skupine, pjesme, priče i ostale sadržaje
4. Obilježavanje tradicionalnih anglsaksonskih blagdana i običaja

Strani je jezik poželjno započeti učiti što ranije, i iz motivacijskih, i iz biološki utemeljenih razloga, a u svrhu što kvalitetnijeg usvajanja stranog jezika i razvijanja pozitivnog stava prema učenju stranog jezika. Uz argumente koji idu u prilog ovim tezama, naglašena je uloga igre, te neke metodičke zakonitosti učenja stranog jezika kod djece predškolske dobi. Osnovno obilježje rada kojem težimo je humanističko-razvojni pristup uz poštivanje cjelovitog pristupa u poticanju razvoja djeteta, individualni pristup svakom djetetu i zadovoljavanje potreba djece. S obzirom da se radi o mješovitoj grupi, program je prilagođen različitoj dobi djece. Program se primjenjuje prilikom svakodnevnih aktivnosti kao što su oblačenje, svlačenje, pranje zuba, ruku, hranjenje…

Ciljevi:

• razvoj pozitivnog stava prema talijanskom jeziku i kulturi
• usvajanje pravilnog izgovora i intonacije
• razvoj sposobnosti razumijevanja stranog jezika
• upoznavanje djece s talijanskim jezikom i kulturom
• poticanje dječje autonomije, kreativnosti i stvaralaštva kroz različite aktivnosti

Kako je kultura, sama po sebi, s jezikom povezana dubokim vezama - kroz svakodnevni život, običaje, književnost i tradiciju, s jedne strane njihova veza olakšava usvajanje samog jezika. Korištenjem interesantnih sadržaja (npr. prehrana - špageti i pizza, karneval - Arlecchino, književnost - Romeo i Julija, blagdani – Befana..), djeca lakše usvajaju jezične konstrukcije i duže pamte naučeno. S obzirom da je talijanski jezik najmelodičniji jezik na svijetu, glazba je prožeta kroz sve aktivnosti i situacije.

Jedna od naših uloga je osigurati djeci poticajnu okolinu, koja će im povećati prirodnu radoznalost te im omogućiti spontano učenje i otkrivanje kroz igru. Montessori metoda u potpunosti uvažava dječju individualnost i od nje polazi. Umjesto vanjskog vođenja pruža mu se indirektna pomoć kako bi samo sebe vodilo: „Pomozi mi da učinim sam“.
Montessori je način života koji ima svoj cilj, a to je da svako dijete bude neovisno, samopouzdano, motivirano, odgovorno te da postupno razvija sve svoje talente i potencijale.

Područja rada:

• Vježbe praktičnog života
• Vježbe za razvoj osjetilnosti
• Vježbe za razvoj jezika
• Vježbe za razvoj matematike
• Vježbe kozmičkog odgoja

Načela:

1. Načelo upijajućeg uma - dijete upija sve oko sebe
2. Načelo pripremljene okoline-posebno izrađen pribor i strukturirana okolina
3. Načelo promatranja - odgojitelj promatranjem uočava i utvrđuje djetetove potrebe
4. Načelo slobodnog izbora i ponavljanja - dijete samo odabire pribor koje će raditi vođeno unutarnjom motivacijom
5. Načelo osobnog tempa i trajanja rada
6. Načelo provjere ispravnosti
7. Načelo discipline - unutarnja disciplina djeteta uči ga razvijanju pozitivne suradnje s drugima kao temelj demokratskog djelovanja
8. Načelo mirovanja
9. Načelo „Tri stupnja“- koje omogućuje usvajanje novih sadržaja u stupnjevima kao i provjeru novostečenog znanja
10. Načelo heterogenosti skupine

Program eko grupe obogaćen je sadržajima odgoja za održivi razvoj s ciljem razvijanja ekološke osjetljivosti i aktivnog odnosa djece i odraslih u neposrednom okruženju.

Specifične zadaće :

• Uočavanje i doživljavanje prirodnih ljepota
• Istraživački odnos prema okolini, uočavanje i shvaćanje pojava u prirodi, biljnom i životinjskom svijetu
• Stjecanje znanja o načinima brige za okoliš, postupanju sa otpadom
• Poticanje djeteta da vlastitom aktivnošću pridonese očuvanju prirode
• Poticanje suradničkog odnosa sa drugom djecom i odraslima u ovim aktivnostima

Program je 19.10.2011.g. verificiran od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta a provode ga educirane odgojiteljice.

Ciljevi programa:

• Razvoj ekološke osjetljivosti
• Aktivnog odnosa djece i odraslih u neposrednom okruženju
• Razumijevanje prirodnih procesa i njihove ovisnosti
• Razvijanje pozitivnih stavova prema okolišu

Temeljna obilježja programa :

• Dijete uči o prirodi i okolišu na osnovu vlastitog iskustva, kroz sva osjetila
• Prirodu i prirodne materijale koristimo vakodnevno u radu
• Poticajno okruženje u cilju odgoja za održivi razvoj: vrt ljekovitog bilja, povrtnjak, voćnjak
• Osim igre, dominantne aktivnosti su opažajno praktične i istraživalačke – laboratorij
• Pravilna prehrana-temelj cjelovitog rasta i razvoja djeteta
• Projektna metoda u radu slijedi dječje interese
• Razvijanje pozitivnog odnosa prema biljnom i životinjskom svijetu
• Roditelji naši suradnici i partneri u provođenju odgoja za održivi razvoj
• Uz uređenje sobe dnevnog boravka

Uz uređenje sobe dnevnog boravka naš zadatak bio je opremiti i novi prostor koji smo dobili.

Nazvali smo ga Eko radionica i od njega stvorili eko praktikum koji se sastoji od:

• Prostornog kalendara prirode za svako godišnje doba
• Kutića prirode
• Akvarija s ribicama
• Malog laboratorija

Što ćemo se sve igrati, otkrivati i učiti iz dana u dan:

• o tome da su ljubav i prijateljstvo djece i odraslih najvažniji…
• jednako važno je voljeti prirodu,živjeti s njom u skladu, istraživati velika i mala čuda prirode i okoliša u kojem živimo…
• posijati svoje sjeme,otkriti kako raste cvijet,klas pšenice ili salata u povrtnjaku…
• njegovati i brinuti se o svojoj biljci, kućnom ljubimcu
• moći odabrati zdravu hranu(leću,slanutak,heljdu,zob,ječam…),voće i pvrće
• u "Zelenom otoku" odlagati otpad u spremnike, kako bi ga bilo manje i kako bi bio koristan…
• učiti i istraživati kakvi su zemlja,voda,zrak…i zašto su važni,te kako ih možemo zaštititi i sačuvati da budu zdravi…
• ići na izlete (s 5 godina ) u prirodu, upoznati ljude koji brinu o njoj…
• učiti neke vještine…npr. od starog papira napraviti novi…
• puno vježbati, pričati priče, glumiti, graditi, plesati, slikati, igrati se slovima I brojevima…

Iako svi vjerojatno imamo ideju o tome što to znači darovitost, ponekad ne uviđamo svi da i predškolska djeca mogu biti darovita. Zapravo je jako lako previdjeti karakteristike darovitosti kod male djece. Međutim, već u vrtiću možemo prepoznati darovito dijete, kao ono koje, u odnosu na svoje vršnjake, puno toga čini prije, brže, bolje, više, drugačije. U predškolskoj dobi darovitim djetetom smatramo ono koje, u aktivnostima kojima se bavi, dosljedno postiže značajno bolja, tj. iznadprosječna postignuća od svojih vršnjaka. Osnovu tih iznimnih postignuća čini specifičan način intelektualnog funkcioniranja darovitog djeteta. Stručnjaci u području darovitosti, poput E. Winner (1996) pod terminom darovitog djeteta, podrazumijevaju onu djecu koja imaju tri karakteristike i atipične osobine u odnosu na svoje vršnjake:

1. Rano sazrijevanje
2. Specifični interesi
3. Zanos u ovladavanju vještinama

Osim navedenih karakteristika, u literaturi se često navodi i iznimna kreativnost u mišljenju takvih pojedinaca.

Darovitu djecu definiramo kao one u gornjih tri do pet posto populacije u jednom od područja:

• opća intelektualna sposobnost
• specifična akademska sposobnost
• psihomotorne vještine
• umjetničke vještine (vizualne ili reproduktivne)
• sposobnost vodstva

Tijekom rada djeca su dala ime igraonici: Maksimalci – tajni laboratorij. Aktivnosti koje provodimo u igraonici su one koje potiču aktivno učenje, više razine misaonih procesa i kreativno mišljenje, npr.: mozgalice, igre kreativnog rješavanja problema, zagonetke, pitalice, logičko-kombinatoričke igre itd. U skladu sa suvremenim tendencijama, u procjeni darovitosti koristimo višestruke procjene: zapažanja karakterističnih oblika ponašanja djece ili tzv. znakova darovitosti od strane roditelja i odgojitelja, te primjena psihodijagnostičkih testova.