Misija dječjeg vrtića Maksimir je stvaranje kvalitetnijih uvjeta za razvoj, odgoj i učenje djece. Pritom kao viziju imamo bogato materijalno okruženje koje je u skladu sa suvremenim spoznajama o razvoju i učenju djece.
U odgojno-obrazovnom procesu trudimo se da svako dijete bude:
Redoviti cjelodnevni 10-satni program namjenjen je za sve dobne skupine djece, provodi se svakodnevno radnim danom u jasličnim i vrtićkim skupinama koji provode odgojitelji u skladu sa suvremenim spoznajama o razvoju i učenju djece rane i predškolske dobi.
To je cjelovit razvojni program usmjeren na brigu o sigurnosti i zdravlju te na optimalno zadovoljavanje djetetovih potreba i prava, te na poticanje rasta i razvoja u skladu s individualnim mogućnostima djeteta.
U skupinama redovitog primarnog programa Vrtić organizira i integraciju djece s posebnim potrebama i teškoćama u razvoju.
Program se ostvaruje unutar dvije mješovite odgojne skupine u centralnom objektu D. V. „Maksimir“. Polaznici su djeca od 3. godine života do polaska u školu.
Znanstvene spoznaje pokazuju da je ta dob optimalna za početak usvajanja stranog jezika, jer djeca brže i lakše usvajaju njegov pravilan izgovor, intonaciju i artikulaciju, a samim time razvijaju osjećaj sigurnosti i samopouzdanja, te spontanost u izražavanju.
Ciljevi programa su:
Iz ciljeva proizlaze i specifične zadaće, a to su:
Način rada:
Strani je jezik poželjno započeti učiti što ranije, i iz motivacijskih, i iz biološki utemeljenih razloga, a u svrhu što kvalitetnijeg usvajanja stranog jezika i razvijanja pozitivnog stava prema učenju stranog jezika. Uz argumente koji idu u prilog ovim tezama, naglašena je uloga igre, te neke metodičke zakonitosti učenja stranog jezika kod djece predškolske dobi. Osnovno obilježje rada kojem težimo je humanističko-razvojni pristup uz poštivanje cjelovitog pristupa u poticanju razvoja djeteta, individualni pristup svakom djetetu i zadovoljavanje potreba djece. S obzirom da se radi o mješovitoj grupi, program je prilagođen različitoj dobi djece. Program se primjenjuje prilikom svakodnevnih aktivnosti kao što su oblačenje, svlačenje, pranje zuba, ruku, hranjenje…
Ciljevi:
Kako je kultura, sama po sebi, s jezikom povezana dubokim vezama - kroz svakodnevni život, običaje, književnost i tradiciju, s jedne strane njihova veza olakšava usvajanje samog jezika. Korištenjem interesantnih sadržaja (npr. prehrana - špageti i pizza, karneval - Arlecchino, književnost - Romeo i Julija, blagdani – Befana..), djeca lakše usvajaju jezične konstrukcije i duže pamte naučeno. S obzirom da je talijanski jezik najmelodičniji jezik na svijetu, glazba je prožeta kroz sve aktivnosti i situacije.
Jedna od naših uloga je osigurati djeci poticajnu okolinu, koja će im povećati prirodnu radoznalost te im omogućiti spontano učenje i otkrivanje kroz igru. Montessori metoda u potpunosti uvažava dječju individualnost i od nje polazi. Umjesto vanjskog vođenja pruža mu se indirektna pomoć kako bi samo sebe vodilo: „Pomozi mi da učinim sam“.
Montessori je način života koji ima svoj cilj, a to je da svako dijete bude neovisno, samopouzdano, motivirano, odgovorno te da postupno razvija sve svoje talente i potencijale.
Područja rada:
Načela:
Program eko grupe obogaćen je sadržajima odgoja za održivi razvoj s ciljem razvijanja ekološke osjetljivosti i aktivnog odnosa djece i odraslih u neposrednom okruženju.
Specifične zadaće :
Program je 19.10.2011.g. verificiran od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta a provode ga educirane odgojiteljice.
Ciljevi programa:
Temeljna obilježja programa :
Uz uređenje sobe dnevnog boravka naš zadatak bio je opremiti i novi prostor koji smo dobili.
Nazvali smo ga Eko radionica i od njega stvorili eko praktikum koji se sastoji od:
Što ćemo se sve igrati, otkrivati i učiti iz dana u dan:
Iako svi vjerojatno imamo ideju o tome što to znači darovitost, ponekad ne uviđamo svi da i predškolska djeca mogu biti darovita. Zapravo je jako lako previdjeti karakteristike darovitosti kod male djece. Međutim, već u vrtiću možemo prepoznati darovito dijete, kao ono koje, u odnosu na svoje vršnjake, puno toga čini prije, brže, bolje, više, drugačije. U predškolskoj dobi darovitim djetetom smatramo ono koje, u aktivnostima kojima se bavi, dosljedno postiže značajno bolja, tj. iznadprosječna postignuća od svojih vršnjaka. Osnovu tih iznimnih postignuća čini specifičan način intelektualnog funkcioniranja darovitog djeteta. Stručnjaci u području darovitosti, poput E. Winner (1996) pod terminom darovitog djeteta, podrazumijevaju onu djecu koja imaju tri karakteristike i atipične osobine u odnosu na svoje vršnjake:
Osim navedenih karakteristika, u literaturi se često navodi i iznimna kreativnost u mišljenju takvih pojedinaca.
Darovitu djecu definiramo kao one u gornjih tri do pet posto populacije u jednom od područja:
Tijekom rada djeca su dala ime igraonici: Maksimalci – tajni laboratorij. Aktivnosti koje provodimo u igraonici su one koje potiču aktivno učenje, više razine misaonih procesa i kreativno mišljenje, npr.: mozgalice, igre kreativnog rješavanja problema, zagonetke, pitalice, logičko-kombinatoričke igre itd. U skladu sa suvremenim tendencijama, u procjeni darovitosti koristimo višestruke procjene: zapažanja karakterističnih oblika ponašanja djece ili tzv. znakova darovitosti od strane roditelja i odgojitelja, te primjena psihodijagnostičkih testova.