Naš vrtić Malešnica osnovan je 1996.g. Odlukom Gradske skupštine Grada Zagreba o podjeli tadašnjeg Dječjeg vrtića „Bambi“ na Dječji vrtić „Špansko“, Dječji vrtić „Kustošija“ i Dječji vrtić „Malešnica“. Od osnutka vrtić je imao 19 odgojnih skupina, te se nalazio na nekoliko različitih lokacija. 1996. g. izgrađen je objekt u ulici A. T. Mimare 34 (Malešnica), koji je sa svojim kapacitetom od 10 odgojnih skupina postao centralni objekt. Ostali područni objekti nalazili su se na Trgu Ivana Kukuljevića (Špansko).
Ubrzo po osnivanju, 1997.g., zbog potrebe za povećanjem smještajnog kapaciteta, formirano je još 3 odgojne skupine u prostorima Dječjeg vrtića „Vrapče“. Zbog udaljenosti lokacije svakodnevno se organizirao autobusni prijevoz djece.
Kako su Malešnica i Špansko u to vrijeme bila mlada naselja zapadnog dijela Zagreba, s izraženijom perspektivom širenja, kontinuirano se javlja potreba za povećanjem smještajnih kapaciteta u DV „Malešnica“. Pedagoške godine 1998./1999. formirano je još dvije odgojne skupine, te ukupan broj odgojnih skupina iznosi 24.
2001. g. otvara se objekt u Dolovskoj ulici u kojem su smještene 2 nove odgojne skupine, a 2005. g. izgrađen je objekt u ulici D. Cesarića 4, s kapacitetom od 14 odgojnih skupina, te je ukupan broj skupina tada iznosio 32. Napominjemo da su se svake pedagoške godine, uz redovne odgojne skupine, formirale i 1-2 odgojne skupine programa predškole.
U naselju Špansko, 2007.g., izgrađen je još jedan objekt, te će se osnovati novi vrtić (DV „Sunčana“). Zbog zasnivanja novog vrtića, bilo je potrebno napraviti novu raspodjelu objekata između postojećih vrtića na tom području Grada. Tako su područni objekti na Trgu Ivana Kukuljevića dodijeljeni Dječjem vrtiću „Sunčana“, a dio prostora DV „Vrapče“ dat je na korištenje DV „Špansko“.
Pedagoške godine 2007./2008. Dječji vrtić „Malešnica“ započinje s radom na 3 lokacije - u D. Cesarića 4, A. T. Mimare 34 i Dolovskoj 27, koje su do danas ostale nepromijenjene. Unutar tih lokacija smješteno je 26 odgojnih skupina do 2009.g., kada je, ponovo zbog potreba za povećanjem smještajnog kapaciteta, preuređen prostor u objektu u D. Cesarića, u koji je dodatno smještena 1 odgojna skupina. Od pedagoške godine 2015./2016. u objektu u D. Cesarića prenamjenom prostora smještene su još 2 odgojne skupine.
Osnovni cilj djelatnosti predškolskog odgoja jest poticanje cjelovitog razvoja djeteta i kvalitete njegova života. U dosezanju tog cilja predškolski odgoj i obrazovanje slijedi načela iznesena u dokumentu Programsko usmjerenje odgoja i obrazovanja predškolske djece. Osnovno polazište tog dokumenta je humanističko-razvojna koncepcija koja prihvaća dijete u njegovoj osobitosti, slijedi spoznaje o obilježjima razvoja, poštuje djetetova prava i uvažava djetetovo dostojanstvo.
Prihvaćajući djetetovu aktivnu i stvaralačku prirodu, te utjecaj odnosa odgojitelja na razvoj djeteta, humanističko-razvojna koncepcija ističe vrijednost demokratskih načela u odgoju predškolske djece, kao i važnost individualnog pristupa svakom djetetu. Zbog individualnog zadovoljavanja potreba i poticanja djetetova razvoja omogućavaju se raznovrsne aktivnosti, koje se organiziraju u manjim i većim skupinama djece podjednake i različite dobi uz prilagodljivo korištenje prostora. Također, neizostavna je uključenost roditelja u življenje djece u vrtiću kako bi se što više povezalo obiteljsko i izvanobiteljsko iskustvo djeteta.
Spomenuta koncepcija dakle, pretpostavlja široko postavljen opći, otvoren i prilagodljiv kurikulum predškolskog odgoja i obrazovanja koji je vođen zadovoljenjem djetetovih potreba i interesa te, uvažavanjem djetetove osobnosti, prirode, razvojnih mogućnosti i suvremenih znanstvenih spoznaja.
Kroz svakodnevno vježbanje i individualizirani pristup djetetu integriraju se motoričke vještine i znanja s ostalim sastavnicama cjelokupnog razvoja djeteta. Ciljevi progama su pravilan rast i razvoj djeteta, razvoj motoričkih sposobnosti (koordinacija, brzina, snaga, ravnoteža, gibljivost), usvajanje motoričkih znanja različitih športova, te poticanje pozitivnog odnosa prema tjelesnom vježbanju, sportu i zdravom načinu života.
U program su uključene opće pripremne vježbe za razvoj svih mišićnih skupina, vježbe za razvoj prirodnih oblika kretanja, bazični elementi atletike i gimnastike, vježbe korektivne gimnastike sa i bez rekvizita, različite igre s rekvizitima, vježbe sa lopama, momčadske igre (timski sport) i vježbe za razvoj ritma uz primjenu udaraljki i glazbenu pratnju.
Program se provodi 4 puta tjedno, u trajanju od 45 do 60 minuta. Izvode ga odgojitelji, povremeno uz sportske voditelje i ostale djelatnike vrtića. U okviru programa organiziraju se posjete sportskim objektima, sportskim muzeju, ljetni i zimski kampovi, susreti sa sportašima, te praćenje sportskih događanja. Ostvaruje se suradnja sa ŠRC „Šalata“.
Aktivnosti djece organizirane su tako da razvijaju suradnju među djecom, da pridonose razvoju samostalnosti, sigurnosti i samoinicijativnosti. Kroz program se ne vrši selekcija talenata, već je naglasak na poticanju cjelokupnog razvoja djeteta.
Integrirani sportski program provodi se u 2 odgojne skupine u objektu D. Cesarića, i namjenjen je za djecu u dobi od 3 godine do polaska u školu.
Program obuhvaća djecu u dobi od 3 do 7 godina i provodi se u 2 odgojne skupine u objeku u Dolovskoj ulici, te u 1 odgojnoj skupini u objektu D. Cesarića i u 1 skupini u objektu u A. T. Mimare 34. Program je verificiran je od strane Ministarstva znanosti i sporta 2007. godine.
Djeca kroz svakodnevne aktivnosti usvajaju prve pojmove na engleskom jeziku. Upravo situacijsko učenje pokazalo se „prirodnim“ i lakšim načinom usvajanja stranog jezika. Osim učenja u svakodnevnim situacijama, djeca uče i putem TPR („Total Physical Response“) aktivnosti koje se temelje na usvajanju pojmova i rečenica uz pokret.
Kao i u redovnom programu polazimo od interesa djeteta i njegovog načina usvajanja vještina i znanja te nam je to pristup i u planiranju i provođenju aktivnosti na engleskom jeziku. Osobitu pozornost pridajemo različitim stilovima učenja djeteta prema kojima formiramo i okruženje za učenje tako da je poticajno.
Cilj je da u vrtićkom periodu dijete krozu igru i svakodnevno situacijsko učenje stekne jedan temelj za kasnije usvajanje jezika.
Program se provodi u jednoj odgojnoj skupini u objektu D. Cesarića 4 i obuhvaća djecu u trećoj i četvrtoj godini života. Program je verificiran od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja 2016. godine.
Djeca uče njemački jezik kroz igru i svakodnevne životne situacije – situacijsko učenje. Proces učenja njemačkog jezika, sadržaji i aktivnosti, primjereni su djetetovom razvojnom stupnju. U proces učenja njemačkoga jezika uvode se razvojno primjerene metode koje poštuju njihovu potrebu za igrom i kretanjem. Kako i u redovnom programu polazi se od djetetovih interesa i potreba. Prepoznavanje djetetovih interesa i potreba čini temelj za planiranje daljnih aktivnosti i na njemačkom jeziku.
Kroz integrirani njemački program djece se upoznaju s novim jezikom i kulturom te otvaraju jedna od vrata multikulturalnosti.
Dugogodišnje promišljanje i djelovanje odgajatelja u suradnji s roditeljima vezano za uređenje vrtićkog okružja te sustavan rad na očuvanju hrvatske kulturne baštine i tradicije potaknulo je stvaranje Integriranog programa odgoja za okoliš i održivi razvoj.
Osnovni cilj programa jest razvijanje ekološke osjetljivosti i aktivnog odnosa djece i odraslih u neposrednom prirodnom i društvenom okruženju te njegovanje hrvatske nematerijalne kulturne baštine.
Sudjelovanje u programu doprinosi razvijanju svijesti o važosti, povezanosti i čuvanju svih eko sustava te ulozi čovjeka, uočavanju i prihvaćanju različitosti, razvijanju i jačanju kulturnog i nacionalnog identiteta, usvajanju zdravog stila života, razvijanju različitih oblika poduzetništva i sl.
Programom su obuhvaćene različite teme povezane sa zdravljem, prehranom, biljnim i životinjskim svijetom, očuvanjem energije, otpadom, hrvatskom tradicijskom baštinom i obilježavanjem važnih eko datuma. Tijekom pedagoške godine sudjelujemo u brojnim lokalnim i međunarodnim eko-akcijama i projektima te surađujemo s različitim udrugama, institucijama i lokalnom zajednicom.
Integrirani program odgoja za okoliš i održivi razvoj ostvaruje se u sklopu redovitog desetosatnog programa u jednoj dobno mješovitoj odgojnoj grupi djece u dobi od treće do šeste godine života u objektu u ulici A.T. Mimare 34 a življenje u skladu s prirodom postalo je dio kulture vrtića.
Dječji vrtić „Malešnica“ ima status međunarodne Eko-škole/vrtića od 2012. godine i nositelj je Zelene zastave.
Elementi montessori koncepcije i učenja ugrađeni su u temeljima suvremenih humanističko-razvojnih koncepcija izvanobiteljskog odgoja i obrazovanja predškolske djece pa tako i u Nacionalni kurikulum ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Montessori pedagogija je znanstveno utemeljen način podučavanja i učenja, čije je temeljno načelo emancipiranje djeteta kroz usmjeravanje njegove pažnje na proces samostalnog donošenja odluka. Osnova rada je individualni pristup svakom djetetu unutar kojeg je moguće pratiti ritam razvoja po pojedinim razvojnim područjima i prilagođavati daljnja djelovanja odgojitelja.
Temeljni moto montessori pedagogije je: „Pomozi mi da to učinim sam“ u kojem odgojitelj usmjerava dijete prema samostalnom rješenju postavljenog problema i to putem montessori pribora koji su izrađeni od prirodnih materijala (drvo, pruće, tkanina) i obojani prirodnim bojama. Materijali su jedinstveni u cijelom svijetu te u svakom prostoru postoji samo jedan primjerak određene aktivnosti što pridonosi učenju strpljenja i dogovora; dijete samo izabire hoće li čekati svoj red ili će raditi u paru s drugim djetetom.
Materijali i pribor omogućavaju djetetu stjecanje znanja i vještina potrebnih u svakodnevnom životu u smislu brige za sebe, brige za druge, brige za okoliš, vještine klasificiranja i sortiranja različitih osjetnih modalitieta, vještine govorenja i pisanja i čitanja, vještinu brojanja i računanja, likovnog i glazbenog i ritmičkog izražavanja te spoznaje o ukupnom svijetu i kulturi.
Materijali i pribor sadrže „kontrolu pogreške“ što znači da dijete u svakom trenutku ima uvid i može raditi samokorekciju te tako dolaziti do točnih odgovora i rješenja. Koncipirani su na način da dijete vodi od jednostavnog k apstraktnom, od hvatanja do shvaćanja, poštujući pritom individualni ritam svakog pojedinog djeteta.
Montessori pribor podijeljen je u pet područja rada: pribori za vježbe praktičnog života, pribori za razvoj osjetilnih sposobnosti, pribori za razvijanje matematičkog uma, pribori za razvoj govora, čitanja i pisanja i kozmički odgoj.
Okružje u kojem dijete boravi i uči potpuno je prilagođeno njegovoj dobi i razvojnim potrebama. Sav pribor i materijali nalaze se na otvorenim policama i dijete ga može uzeti te učiti prema svojoj želji i trenutnom interesu. Jedino pravilo kojeg se dijete mora pridržavati je to, da se korišteni materijal nakon uporabe mora vratiti na svoje mjesto, u stanje u kojem je nađeno jer se tako uči o odgovornosti prema predmetima i stvarima kojima se bavi. Uz postojeći pribor i materijale, odgojitelji izrađuju iste od pedagoški neoblikovanih materijala te tako bogate okruženje za učenje, ali uvijek poštujući principe montessori pedagogije.
Program je namjenjen za djecu u dobi od 3 godine do polaska u školu.
Darovitost se definira kao sklop urođenih osobina i sposobnosti koje osobi, koja ih posjeduje, omogućuje da u jednom ili više područja dosljedno postiže značajno iznadprosječne rezultate (prema Cvetković-Lay,2002.). Spomenuta područja odnose se na opće intelektualno funkcioniranje i/ili specifične sposobnosti (glazbene, likovne, matematičke, psihomotorne sposonosti itd.). Osnovu potencijalne darovitosti čini niz naslijeđenih dispozicija koje se u poticajnoj okolini mogu razviti u određene iznadprosječne vještine i sposobnosti. Hoće li potencijalna darovitost prijeći u produktivnu ovisi o poticajnoj okolini. Zbog svojih specifičnih obilježja u razvoju (nesklad između različitih razvojnih domena), osobina ličnosti i potrebe za primjereno poticajnom okolinom darovita djeca zahtijevaju dodatnu podršku u ostvarenju svojih razvojnih potencijala.
Program je namjenjen potencijalno darovitoj djeci u dobi od 5 do 7 godina. Odvija se jednom tjedno u objektu u A. T. Mimare 34 od 17 do 18,30 h (grupa do 10 djece). Osnovni cilj programa je poticanje cjelovitog razvoja potencijalno darovite djece, te zadovoljavanje specifičnih odgojno-obrazovnih potreba.
Program je donešen temeljem odluke Skupštine Grada Zagreba od 2006. god, a Gradski ured za obrazovanje nadležan je za njegovu provedbu (uređenje i oprema paviljona i kabineta, praćenje provedbe programa i vrednovanje učinaka). Neposredno provođenje Programa s djecom našeg vrtića realiziraju odgojitelji vrtića uz podršku i koordinaciju stručne voditeljice i animatorice programa „Djeca u prirodi". Program je namjenjen djeci koja su u tekućoj pedagoškoj godini školski obveznici.
Grad mladih u Granešini pruža kvalitetne uvjete za višednevni organizirani boravak djece u prirodnom te zdravom i sigurnom okruženju. Program „Djeca u prirodi" koncipiran je na način da djeca u neposrednom kontaktu s prirodom, aktivnim istraživanjem i učenjem u suradnji s drugom djecom i odraslima, steknu vrijedna iskustva, znanja i vještine, razviju pozitivne emocije i stavove usmjerene na ekološki način ponašanja i življenja u prirodnoj i socijalnoj zajednici.
Sudjelovanje u navedenom programu omogućuje djeci višednevno odvajanje od obitelji, što doprinosi razvoju samostalnosti kao značajne komponente spremnosti za školu.
