Počeci dječjeg vrtića Potočnica sežu u 1964. godine kada je adaptacijom prostora vrta za potrebe smještaja djece jasličke dobi, sagrađeno nisko zdanje s četiri boravka za djecu vrtićkog uzrasta, kuhinjom, kotlovnicom i ostalim popratnim prostorima površine 500 m2. U dvorištu je bilo/postavljeno nekoliko sprava za dječju igru, ljuljačka i tobogan, a sve smješteno među trešnjevačkim prizemnicama, sakriveno iza visoke zgrade Naftaplina.
To je bio novi „Dječji centar“, kako se tada nazivalo dječje vrtiće, poklon Grada Zagreba djeci Trešnjevke, uzrasta od šest mjeseci do polaska u školu. Službeno je otvoren 1965. godine, a prozvan imenom Marice Pataki, zagrebačke antifašistkinje ubijene 1945. godine u Lepoglavi. „Dječji centar“ prvobitno je bio zamjena za jaslice, do tada smještene u krugu ZET-ovih radionica i spremišta tramvaja na Ljubljanici.
Nakon demokratskih promjena u Hrvatskoj Dječji centar „Marica Pataki“ 1992. godine mijenja ime u Dječji vrtić „Potočnica“, jer se tih godina nastojalo nazive vrtića približiti djetetu. Ideja o nazivu proizašla je iz činjenice da se u neposrednoj blizini vrtića nalazio potok, sada šetnjica Gagarinov put, uz koji su rasle potočnice (potočnica = nezaboravak), cvjetovi koji u svom imenu nose zanimljivo simboličko značenje Ne zaboravi me.
Ono što nas i danas čini jedinstvenima jest poseban dvojezični hrvatsko- mađarski program za djecu pripadnike mađarske narodne zajednice u Hrvatskoj, čime njegujemo multikulturalnost i poštivanje prava manjina.
Uz svakodnevni rad s djecom vrtić je i mjesto stručnog usavršavanja i razvoja odgojno-obrazovne djelatnosti kao Vježbaonica Učiteljskog i Edukacijsko rehabilitacijskog fakulteta, a mjesto je održavanja brojnih seminara i stručnih skupova za permanentno usavršavanje odgajatelja i stručnih suradnika.
Od početnih709 m2 površine vrtića, gdje su zbog nedostatka prostora jasličke skupine brojale i do četrdesetero, a vrtićke i do šezdesetero djece, nadogradnjama realiziranima 1978., 1979., i 1984. godine zgrada je poprimila današnji arhitektonski izgled dvokatnice čija unutarnja površina iznosi 3800 m2. Uz sve popratne sadržaje u tom je prostoru smješteno 18 skupina koje broje otprilike 140-ero djece jasličke i 250-ero djece vrtićke dobi. O njima svakodnevno brine iznimno kreativan i stručan tim koji obilježava visoka kvaliteta međuljudskih odnosa koja se reflektira na cjelokupnom području rada i djelovanja i općem odnosu prema djetetu i roditelju, a podrazumijeva razvijenu suradnju svih članova, afirmativne komunikacijske vještine, visok stupanj uvažavanja, tolerancije i fleksibilnosti.
Redoviti 10-osatni cjelodnevni program je program koji je tijekom povijesti u dječjem vrtiću „Potočnica“ prošao različite faze. Poduzimane su sustavne i sveobuhvatne promjene s ciljem optimiziranja uvjeta za ostvarivanje zdravog i uspješnog individualnog funkcioniranja svakog djeteta, stvaranje pozitivnih interpersonalnih odnosa u kvalitetnom okruženju vrtića i cjelovit razvoj, odgoj i učenje djeteta uz maksimalan razvoj njegovih potencijala i stjecanje kompetencija potrebnih za zdrav i sretan život u društvenoj zajednici.
Redoviti cjelodnevni program dječjeg vrtića Potočnica čine tri dobno mješovite skupine, od kojih sve međusobno usko surađuju po pitanjima vezanima uz pripremu za školu – Program predškole, organizaciju dnevnog odmora, organizaciju provođenja tjelesnog i zdravstvenog odgoja i obrazovanja, te po pitanju zajedničkih projektnih aktivnosti. Sukladno tome djeca dobivaju priliku koristiti prostor dviju skupina i na raspolaganju im unutar pojedinih projektnih zadaća umjesto dva, stoje četiri odgajatelja. Ne postoji pritom dobna podjela u svakodnevnom radu s djecom, osim u okviru kineziološke metodike, koja ima specifičnu organizacijsku strukturu, i dnevnog odmora, odnosno pripreme za školu, gdje su dobna ograničenja pedagoški i metodički opravdana.
U projektnim aktivnostima sudjeluju zajedno obje skupine, bez unutarnjih podjela, a svaki projekt polazi isključivo od interesa djece, imajući u vidu njihove specifične potrebe, sposobnosti i mogućnosti i poštivanje njihovih prava (osiguravanje dobrobiti djeteta: osobna, emocionalna i tjelesna, socijalna i obrazovna i cjelovit razvoj, odgoj i učenje djeteta te razvoj kompetencija), a vodi se načelima cjelovitosti (holistički pristup), otvorenosti (prostorna, sadržajna, vremenska; otvorenost za kontinuirano učenje i unapređivanje prakse), fleksibilnosti (odgojno-obrazovnog procesa i odabira sadržaja i aktivnosti u vrtiću, organizacijska), partnerstva (institucija i obiteljski dom te šira društvena zajednica) i kontinuiteta u odgoju i obrazovanju djeteta.
Nužno je naglasiti kako su prostori opremljeni tako da pokrivaju sva relevantna područja za cjelovit razvoj, odgoj i učenje djeteta. Otvoreni su za poticanje istraživanja, otkrivanja i aktivnog učenja kroz igru, usmjereni na razvoj kreativnosti, odnosno razvoj djetetovih stvaralačkih i izražajnih potencijala. Sve navedeno predstavlja platformu za postizanje emocionalne stabilnosti djeteta, stvaranje pozitivne i zdrave slike o sebi, razvoj samopouzdanja, kao i kvalitetnih socijalnih odnosa, njegovanje suradnje i tolerancije, te shvaćanje važnosti demokratičnih odnosa koji djetetu omogućuju da su/djeluje aktivno i samostalno, te autonomno i odgovorno odlučuje, što ga čini ravnopravnim članom društvene zajednice.
Svaka, dakle, skupina pokriva sva relevantna područja za cjelovit razvoj, odgoj i učenje djeteta, a posebno naglašava dva predmetna područja, glazbeno-scenski i tjelesni, likovni i prirodu, dramski i komunikaciju, unutar kojih su odgajatelji, pored svog formalnog obrazovanja i dodatno (neformalno, informalno o.) educirani i sukladno tome koriste svoje kompetencije i potencijale u svakodnevnom radu s djecom.
Posebni program ranog učenja engleskog jezika u dječjem vrtiću „Potočnica“ provodi se od 1995. godine. Provodi se u dvije dobno mješovite odgojno-obrazovne skupine kao redoviti odgojno-obrazovni program obogaćen sadržajima učenja engleskog jezika, za djecu od tri godine do polaska u školu. Naime, prema različitim znanstvenim istraživanjima iz područja lingvistike, optimalnom za početak učenja stranog jezika smatra se dob između 3 i 4 godine, kada se pretpostavlja da je dijete na adekvatan način već usvojilo vlastiti jezik.
Cilj i svrhaSvrha programa je da djeca u prirodnoj, neposrednoj, svakodnevnoj komunikaciji s odgajateljem na hrvatskom i engleskom jeziku razvijaju pozitivne stavove prema drugoj kulturi, tradiciji i jeziku i dobivaju kvalitetne temelje za kasnije učenje tog stranog jezika, stječući predispozicije i senzibilitet za usvajanje čistog i pravilnog izgovora glasova i melodije jezika.
Cilj programa je stvarati adekvatne poticaje i okruženje za cjelokupan razvoj djeteta, s posebnim naglaskom na zadovoljavanje potreba djeteta za učenjem stranog jezika, odnosno intelektualnom razvoju i razvoju kreativnosti, jezika, govora i stvaralaštva.
Zadaće programa
Različiti su modeli učenja u ovom programu, a posebno se ističe potreba za situacijskim učenjem, kao najprimjereniji model usvajanja stranog jezika u ranoj i predškolskoj dobi.
Zadaće programa su sljedeće:
Sadržaji i prostorSadržaji rada prilagođeni su djetetovim interesima, potrebama, specifičnim mogućnostima i sposobnostima, nastojeći maksimalno potaknuti razvoj djetetovih potencijala i stjecanje kompetencija iz svih područja, s posebnim naglaskom na usvajanju stranog jezika.
Prostor u kojem se realizira program ranog učenja engleskog jezika opremljen je adekvatno, sukladno standardima za provođenje takvog programa. Djeca u prirodnoj, svakodnevnoj komunikaciju s odgajateljem (na hrvatskom i engleskom jeziku) uče pjesmice, brojalice, jednostavne rečenice, fraze i upute . Putem igre, priča, igrokaza i dramatizacija lako i spontano usvajaju osnovni rječnik, jezične strukture, ritam, intonaciju i izgovor, stječu sigurnost u izgovoru i razvijaju zanimanje za strani jezik, zemlju i kulturu. Način rada prilagođen je broju djece u skupini i njihovoj različitoj dobi.
Poseban program dramskog vrtića u sklopu redovitog programa u dječjem vrtiću „Potočnica“ djeluje od 1996. godine, a nastao je u suradnji s dramskom pedagoginjom i redateljicom. U početku je postojala jedna skupina dramskog programa, a zbog iznimno velikog interesa djece i roditelja i vrlo dugih listi čekanja, 2014. godine, kada su konačno stvoreni organizacijski, materijalni i drugi uvjeti otvorena je još jedna.
Cilj dramskog odgoja jest svakodnevnim vježbama, dramatizacijama i osmišljenim igrama pomoći djetetu da se osjeća sigurno, lakše se socijalizira, razvija maštu, oslobađa pokret i bogati svoj rječnik.
Dramski odgoj objedinjuje sva područja djelatnosti i sve oblike izražavanja pa tako i djeluje na svim područjima razvoja. Ciljanim igrama i raznim dramskim vježbama radi na poticanju: sigurnosti, samopouzdanju, razvijanju mašte i stvaralaštva, poticanju govorne i izražajne vještine, razumijevanju međuljudskih odnosa i ponašanja i još mnogih drugih zadaća. Specifičnost dramskog odgoja je ta da samo jedna dramska vježba ili igra cjelovito obuhvaća više područja razvoja, kao što vođena improvizacija s određenom temom istovremeno potiče socio-emocionalni razvoj, tjelesni, spoznajni i razvoj komunikacije i stvaralaštva.
Dramska pedagogija posebno je značajna za cjelovit razvoj, odgoj i učenje djeteta jer sublimira sve poznate vidove umjetnosti, sve elemente scenskog i kreativnog izraza, a sada već dugo iskustvo dječjeg vrtića „Potočnica“ govori da su dramski odgoj i sva njegova sredstva, odnosno metode (razne igre, situacijske vježbe, dirigirane ili upravljane improvizacije, dramske, likovne, glazbene i plesne improvizacije, uporaba monološke i dijaloške forme, početci korskog recitala…) apsolutno bliski djeci predškolskog uzrasta te nude bezbroj mogućnosti i potiču djecu, ali i odrasle, na istraživanje i otkrivanje.
Prostor u kojem se realizira program Dramskog vrtića namjenski je opremljen.
Cjelodnevni vrtićki program na mađarskom jeziku namijenjen je prvenstveno djeci mađarske nacionalne manjine, ali i svoj ostaloj djeci koja žele u sklopu redovitog programa naučiti mađarski jezik i upoznati se s mađarskom kulturnom baštinom. Ova skupina počela je s radom još 1994. godine na inicijativu Demokratskog saveza Mađara u Hrvatskoj, uz podršku Ministarstva prosvjete i sporta RH.
Cjelokupni projekt pokrenut je kako bi se osigurali optimalni uvjeti za podržavanje i očuvanje nacionalnog identiteta Mađara u Hrvatskoj.
Cilj projekta je podržati obitelj u njegovanju nacionalnog identiteta, te stvaranje ozračja tolerancije prema nacionalnoj i svakoj drugoj različitosti. Skupina radi po specifičnom planu rada koji uvažava potrebe predškolske djece mađarske nacionalne zajednice,upoznavanje s narodnim običajima, igrama , pjesmama, plesom i kulturnom baštinom, a ujedno ih povezuje s odgojno obrazovnim sadržajima i događanjima u ostalim vrtićkim skupinama.
Program odgoja u mađarskoj skupini temelji se na suživotu, suradnji, ravnopravnosti i različitosti. Ova načela pridonose ostvarivanju jednakih mogućnosti i pripreme za zajednički život u multikulturnom i demokratskom društvu. Pripremanje djece za svakodnevni susret s različitostima i za prirodno prihvaćanje.
Pomoć i podršku programu daje velik broj javnih ustanova: Vijeće mađarske nacionalne manjine Grada Zagreba, Pedagoški forum Mađara u Hrvatskoj, Pedagoški savez Mađara u Hrvatskoj, Kulturno društvo Ady Endre, Veleposlanstvo Republike Mađarske.
Voditelji programa su izvorni govornici mađarskog jezika.
Dječji vrtić Potočnica, jedan je od prvih koji od 1998. g. ostvaruje program za djecu s teškoćama. Program počiva na ideji da je svakom djetetu potrebno omogućiti optimalne prilike, kako bi maksimalno razvilo svoje sposobnosti. Specifičnost našeg programa očituje se u pristupu djeci kojim se nastoji omogućiti odrastanje u minimalno ograničavajućoj okolini.
Nositelji programa u posebnoj skupini su rehabilitator i odgajatelj. U svakodnevnom radu provodi se individualizirani edukacijsko-re/habilitacijski program stimulacije psihomotoričkog razvoja, njeguju se sve vrste likovnog, glazbenog te izražavanja kroz pokret kao i sve ostali segmenti odgojno obrazovnog rada i aktivnosti. Zbog specifičnih potreba djece u skupini je i pomoćni zdravstveni djelatnik. Djeca su u okviru ovog programa uključena u logopedski tretman, a ukoliko za to posjeduju potrebnu dokumentaciju i u tretman fizioterapeuta, vanjskog suradnika vrtića.
Prošireni redoviti program: inkluzija djece s teškoćama u redovite skupineProgram integracije djece s teškoćama u redovite skupine temelji se na suvremenoj koncepciji predškolskog odgoja, a u skladu je s godišnjim planom i programom vrtića. Zadaća ovog programa je utvrđivanje specifičnih potreba djece s teškoćama, te zadovoljavanje istih na način maksimalnog prožimanja i individualizacije sadržaja u skladu s potrebama svakog djeteta.
Takvim programom uspostavljamo demokratske odnose, čiji je naglasak na poštivanju prava svakog djeteta, posebice onog sa specifičnim potrebama. Na taj način omogućavamo i djeci s većim teškoćama da budu uključena u svakodnevnu igru i boravak sa svojim vršnjacima, ostvarujući tako jedan od temeljnih ciljeva ovog programa, a to je socijalna integracija. Uspostavom odgojno obrazovne integracije već u predškolskoj dobi stvaramo temeljne osnove za aktivnu i punopravnu participaciju osoba s invaliditetom u široj društvenoj zajednici. Na taj način od predškolske dobi nastojimo senzibilizirati okolinu za potrebe djece s posebnim potrebama, razvijamo međusobnu toleranciju, učimo poštivanju različitosti,stvaramo humane odnose za suživot s takvim osobama u društvu.
Djeca su uključena u redovite vrtićke i jasličke skupine, gdje će pratiti redoviti odgojno obrazovni program, uz individualizaciju programskih sadržaja prema potrebama svakog djeteta. Zbog specifičnih potreba te djece, svakodnevno će se tijekom pedagoške godine provoditi i rehabilitacijski sadržaji, koji su u skladu s individualnim potrebama djeteta, a provodit će ih rehabilitator, logoped i fizioterapeut. Kako bi programom inkluzije mogli zadovoljiti sve odgojno-obrazovne i specifične potrebe djece s teškoćama, u skupine će kao podrška za devetoro djece biti uključeni osobni pomoćnici i njegovatelji.
U našem se dječjem vrtiću „Prošireni redoviti program rada s darovitom djecom“ odvija od 2012. godine, kao osuvremenjeni i prošireni progam do tad postojeće „ABC igraonice“. Provodi se u skupinama ranog učenja engleskog jezika, skupinama obogaćenim dramskim odgojem, dvojezičnom mađarsko-hrvatskom programu i vrtićkim skupinama redovitog programa.
Cilj i namjeraCilj i namjera ovog Programa je stvoriti optimalne uvjete za poticanje i podršku potencijalno darovite djece. Iako postoje različita razmišljanja o načinu rada s darovitima, prevladavajući suvremeni stav je da u predškolskom dobu možemo govoriti samo o potencijalnoj darovitosti, te da je najprimjereniji način njihove podrške, programe u koje su uključeni obogatiti aktivnostima i sadržajima za koje pokazuju interese, talente i posebne vještine.
U realizaciji Programa se rukovoditimo sljedećim načelima (Karnes, Shwedel i Williams,1983 - prema Cvetković-Lay,2008)
Planirane igre i aktivnosti
Igre za poticanje kognitivnih procesa divergentnog mišljenja, igre za poticanje kognitivnih procesa konvergentnog mišljenja – istraživačke aktivnosti i eksperimenti, igre za poticanje razumjevanja emocionalnih procesa i socijalnih vještina, igre za poticanje asocijativnog učenja, kao i igre za poticanje predčitalačkih vještina te igre za poticanje predmatematičkih vještina. Provodimo i aktivnosti za poticanje kreativnih procesa – glazbene, likovne aktivnosti, aktivnosti kreativnog izražavanja pokretom.
Kroz ove igre i aktivnosti omogućavamo usvajanje konceptualnih znanja, te djecu potičemo na povezivanje novo naučenog s već postojećim znanjima i prošlim iskustvima.
Program poučava djecu njihovim elementarnim pravima da budu sigurna, jaka i slobodna, informira ih o tome kako prepoznati opasne situacije i poučava strategijama kojima će povećati svoju sigurnost.
U našem je vrtiću CAP prisutan od 2013. godine, a provode ga educirani „CAP pomagači“- članovi stručnog tima i odgajatelji. Program se sastoji od izlaganja za roditelje i djelatnike, i tri radionice za djecu u okviru kojih su tri igrokaza koji obrađuju:
Roditelje s Programom upoznajemo kroz PP prezentaciju na roditeljskom sastanku i kroz pisane materijale, a o temama provedenih radionica ih informiramo putem plakata u Kutiću za roditelje. Instrumenti praćenja provođenja programa su evaluacijske liste i godišnji izvještaji za Udrugu Korak po korak.
