Dječji vrtić Požega

U Dječjem vrtiću Požega, područni odjel Cvjetna livada, Montessori jaslički program se provodi od rujna 2020. g. u jednoj mješovitoj jasličkoj skupini.

Karakteristike i posebnosti odgojno – obrazovne skupine su:

• Dijete i poštovanje dostojanstva njegove ličnosti.
• Pripremljena okolina i aktivnosti koje razvijaju djetetove psiho-fizičke sposobnosti.
• Pripremljeni odgojitelj kao veza između djeteta i okoline čija je zadaća zadovoljiti razvojne potrebe djeteta.

Struktura prostora i materijalni uvjeti

Struktura prostora jedan je od odgojnih čimbenika Montessori pedagogije. Prostor podrazumijeva okruženje koje djetetu pruža mogućnost rada i igre na način koji je njemu najprihvatljiviji (samostalan rad, rad u paru, rad s odgojiteljem, rad za stolom, rad na malenom tepihu). Ispunjen je Montessori priborom koji ma svoje mjesto, izrađen je od prirodnih materijala i prilagođen je djetetu veličinom, oblikom i namjenom. Sistematiziran je od jednostavnog ka težem, od konkretnog prema apstraktnom (po formi i funkciji) i po jedan je primjerak svakog pribora.

Uvažavanje individualnih razlika i posebnosti djece

S obzirom na heterogenost skupine (različita dob djece koja odražava prirodno okruženje djeteta) u odgojno-obrazovnom radu, pažnja se posvećuje razvojnoj dobi djeteta, djetetovim interesima i sklonostima i na taj način se isti i promišlja. Svako dijete različite dobi pokazuje drugi stupanj razvoja i time se omogućuje raznovrsnost poticaja i socijalnih kontakata, stariji spontano pomažu mlađima, mlađi promatraju aktivnosti starijih i pokušavaju isto, stariji preuzimaju odgovornost, mlađi traže zaštitu starije djece. Heterogenost skupine i individualne sposobnosti potiču razvoj samostalnosti, samosvijesti i demokratskog okruženja.

Montessori odgojitelj

U skupini radi dvije odgojiteljice od kojih je jedna završila Montessori edukaciju od 0-6 g. kao i educirana odgojiteljica u vjeri s obzirom da je u okviru Montessori programa i vjerski odgoj. Svako djelovanje odgojitelja u okruženju bilo ono vezano uz promjenu pribora ili rad s djetetom ima svoj svrhu koja se temelji na njegovom opažanju. Stoga, kako bi se promatranje temeljilo na empirijskom znanju, a ne na impulsima ili navikama, Montessori odgojitelj mora biti neprimjetan promatrač čija je svrha promatranja vidjeti što dijete i djeca rade, neovisno o njegovoj prisutnosti.

Biti vodič djetetovog razvoja veliki je izazov za Montessori odgojitelja koji mora poznavati razvojna razdoblja djeteta i razdoblja posebne osjetljivosti (jedan od fenomena Montessori pedagogije) i u skladu s njima djelovati, promatrati rad djeteta i tumačiti njegove potrebe, pripremiti okruženje koje će mu olakšati neovisnost i omogućiti odabir, podržavati ga pružajući mu ljubav, sigurnost, stabilnost, toplinu, iskazujući mirnoću, ljubaznost i poštovanje prema svakom djetetu.

Današnji način života uvjetuje da je engleski jezik primaran u komuniciranju na globalnom nivou te se podrazumijeva da se barem donekle koristimo njime. Stoga u našem vrtiću želimo već u ranom djetinjstvu razvijati i poticati pozitivan odnos prema stranom jeziku i kulturi birajući sadržaje koji su prilagođeni predškolskom uzrastu, a dajući prednost usmenom izrazu koji je povezan sa stvarnim situacijama. Program provodi odgojiteljica predškolske djece sa završenim B2 stupnjem općeg engleskog jezika. U rad engleskog programa uključena su djeca u 5. i 6. godini života čiji roditelji to žele.

Program predškole uključuje pripremu djece za polazak u školu. Ona je prostor između obiteljskog doma, dječjeg vrtića i osnovne škole, a po značenju nije ni dječji vrtić niti osnovna škola.

Predškola polaznicima omogućuje:

• Raznovrsne razvojne poticaje.
• Povoljno ozračje kao ne upitan okvir za djelotvoran pozitivni učinak takvih poticaja.
• Prepoznavanje i prevencija razvojnih poremećaja.

Zadaci predškole su:

• Osposobljavanje za prihvaćanje obveza u koje će se uklopiti i buduće školske obveze.
• Poticanje spontanih ponašanja i izražavanja posebnih potreba te otvorenost za prihvaćanje informacija.
• Otvorenost za učenje u interakciji s drugima.
• Otvorenost za primanje usmenih i pisanih poruka.

CAP (Child Assault Prevention) program je jedan od najučinkovitijih programa primarne prevencije zlostavljanja djece. Polazi od stava da je znanje najučinkovitiji oblik borbe protiv zlostavljanja djece. Program se temelji na tome da se djecu poučava o stvarnostima napada, što mogu učiniti ako se nađu u opasnoj situaciji i kome se mogu povjeriti.

CAP program poučava djecu efikasnim prevencijskim strategijama koje počivaju na dječjim sposobnostima, a ne na ograničavanju tih sposobnosti. Djeca moraju znati koje stvari mogu učiniti ako se nađu u opasnoj situaciji i s kim o tome mogu razgovarati.

Program se provodi u tri koraka:

1. Radionica za osoblje vrtića
2. Radionica za roditelje
3. Radionica za djecu