Dječji vrtić Utrina

Kako bismo omogućili kvalitetnije i stručnije uključivanje djece i sa višestrukim teškoćama 2004. godine započela je s radom skupina za djecu s posebnim potrebama. Skupinu pohađa u prosjeku šestero djece s različitim teškoćama u razvoju (npr: cerebralna paraliza, autizam, zaostajanje u govorno-jezičnom razvoju, psihomotorna retardacija, epilepsija, smetnje vida...). S obzirom na heterogenost teškoća, odgojno-obrazovni rad prilagođen je mogućnostima svakog djeteta, te se kombinira sa različitim oblicima rehabilitacijskih tretmana.

Prostor skupine je opremljen specifičnim sredstvima i pomagalima, koje smo pažljivi birali i prilagodili potrebama i željama naše djece, kako bi kroz igru mogla istraživati svoju okolinu, učiti i sazrijevati. Posebni 8-satni program u neposrednom radu ostvaruje defektolog-rehabilitator, defektolog-odgojitelj i njegovatelj, uz sudjelovanje stručnog tima vrtića (pedagog, psiholog, defektolog, logoped i zdravstveni voditelj).

Razvijanjem senzibilnosti za strani jezik utječe se na cjelokupni razvoj djeteta, a posebice na govorne sposobnosti i percepciju. Naime prema istraživanju prof.dr.sc. M. Vilke (Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, projekt Children and Foreign Languages), djeca predškolske dobi mogu učiti strani jezik jer će se na taj način iskoristiti najpovoljnije razdoblje za usvajanje izgovora. Djeca koja započnu s učenjem jezika u ranoj dobi bolje razumiju svoj vlastiti jezik jer postaju svjesna postojanja jezika kao fenomena.

U ovoj skupini provodi se redoviti odgojno-obrazovni program koji je obogaćen sadržajima učenja engleskog jezika. Djeca u prirodnoj svakodnevnoj komunikaciji s odgajateljem (na hrvatskom i engleskom jeziku) uče pjesmice, brojalice, jednostavne rečenice, fraze i upute. Putem igre, priča, igrokaza i dramatizacije lako i spontano usvajaju osnovni riječnik, jezične strukture, ritam, intonaciju i izgovor, stječu sigurnost u izgovoru i razvijaju zanimanje za strani jezik.

Današnji uvjeti života i tehnički napredak općenito čine život lakšim i djeci i roditeljima, ali ih lišavaju i mnogih tjelesnih aktivnosti. Uz to djeca provode sve više vremena pred televizijom ili igrajući se osobnim računalom. Postavlja se pitanje koliko vremena ostaje djetetu za kretanje toliko potrebnog za održavanje njegova normalnog razvoja. Zbog toga smo postali svjesni važnosti obogaćivanja primarnog programa intenziviranjem aktivnosti i igara u kojima se potiču prirodni oblici kretanja te na taj način jačaju mišići, koordinacija, brzina, spretnost.

Tako obogaćen program, iako primarno usmjeren na razvoj motoričkih sposobnosti i stjecanja motoričkih znanja i vještina i vještina ima veliku vrijednost i u smislu zadovoljavanja djetetovih primarnih potreba. U odnosu na razvoj djetetovih osobina i sposobnosti ovaj program ima značajan potencijal i u područiju senzomotorike, razvoja djetetove osobnosti, a pridonosi i njegovoj uspješnoj socijalizaciji. Paralelno s naglašavanjem raznih oblika kretanja i vježbi javlja se i potreba za edukacijom o zdravoj prehrani. Danas je brojnim istraživanjema nedvojbeno dokazano da neke bolesti u odrasloj dobi imaju svoje podrijetlo i korijene u djetinjstvu, u nepravilnoj prehrani.

Tjelesne aktivnosti pridonose našem tjelesnom i psihičkom zdravlju, većoj radnoj sposobnosti, boljem uspjehu i učinkovitosti kao i lakoći snalaženja u raznim životnim situacijama.

Odgoj predškolske djece koji je utemeljen na humanističkom pristupu omogućuje unapređenje djetetova života u cjelini kroz istraživanja, ostvarivanja i razvijanje individualnih ptreba djeteta. Montessori metoda je takva da to djetetu i omogućuje.

Naglasak nije na podučavanju djeteta nego se kroz osiguravanje poticajne okoline, koja povećava dječju prirodnu radoznalost, djetetu omogućuje spontano učenje otkrivanjem kroz igru. Montessori metoda u potpunosti uvažava dječju individualnost te od nje polazi.

Program rada po Montessori metodi obuhvaća mješovitu vrtićku skupinu od 3. godine starosti do njihova polaska u školu. Program se provodi svakodnevno u trajanju od deset sati. Nositelji programa su odgajatelji s Montessori diplomom.

Ritam dana u Montessori programu:

• jutarnje okupljanje
• doručak (samoposluživanje)
• vrijeme zajedničkog kruga (zajednička aktivnost, tema prema programu)
• slobodan izbor montessori pribora, individualni rad sa montessori priborom, rad u parovima ili manjim grupama
• boravak na zraku
• pripreme za ručak i ručak
• slušanje priče, popodnevni odmor (djeca koja ne spavaju bave se djelatnostima koje ne remete san spavača, slobodan izbor aktivnosti prema načelima kozmičkog odgoja)
• slobodan izbor aktivnost do odlaska djece.

Odgoj predškolske djece koji je utemeljen na humanističkom pristupu omogućuje unapređivanje djetetova života u cjelini kroz izražavanje, ostvarivanje i razvijanje individualnih potreba djeteta. Svako dijete ima pravo na cjeloviti razvoj prema njegovim sposobnostima, individualnim potrebama i interesima.

Djeci koja pokazuju interes za umjetnost omogućili smo osmišljenije , aktivnije i sustavnije sudjelovanje u odgoju i naobrazbi putem umjetnosti, te stvaranje kompetencija među kojima su: inovativnost, kreativnost, timski rad, stalno stjecanje novih znanja i prilagođavanje promjenama.

Naglasak je na osiguravanje poticajne okoline, koja povećava dječju prirodnu radoznalost, djetetu omogućuje spontano učenje otkrivanje i istraživanje kroz igru uz uvažavanje dječje individualnosti.

Likovno izražavanje djeteta započinje spontano, slijedeći unutarnju potrebu i pobudom na način koji je jedinstven, tipičan za svu djecu. Djeca nose u sebi isto tako prirodnu potrebu za imitiranjem - prvenstveno pokreta, a kasnije i sve složenijih oblika ponašanja odraslih kao što su govor, komunikacija s okolinom, izražavanje emocija. Oponašanje se postupno obogaćuje uživljavanjem, zamišljanjem, igranjem uloga i maštu pretvara u svakodnevni, spontani dramski izraz.