Daleko od bučnih prometnica, u sjevernom dijelu grada, podno Medvednice, okruženi zelenilom, čistim zrakom, s japanskim vrtom i vodoskokom, volimo i njegujemo zdrav način života djece i odraslih. Dječji vrtić Vjeverica ima četiri lokacije. Centralni objekt djelo je poznatog arhitekta, prof. Borisa Magaša, izgrađen 1974. godine.
U vrtiću se provode različiti programi: redoviti desetsatni, posebni programi integrirani u redoviti i kraći programi. Vrtić ima status Centra izvrsnosti za edukaciju iz područja integracije sportskog i redovitog programa. Osoblje vrtića visoko je educirano i motivirano za suvremeno unapređivanje odgojo-obrazovne prakse i cjelokupnog procesa rada.
Bogata materijalna sredina, stručno osmišljena, omogućava radost življenja djece i različite vrste aktivnosti i igara. Timskim radom svih zaposlenika stvaramo uvjete za cjeloviti razvoj djece.
Naš redoviti desetsatni program kvalitetan je i potpuno zadovoljava potrebe djece i roditelja. Provodi se u svim objektima DV Vjeverica.
Otvoreni smo, fleksibilni. Primjenjujemo nove pedagoške i psihološke spoznaje o djetetu i odraslima. Bogata materijalna sredina, pedagoški osmišljena omogućava radost, različite vrste aktivnosti i igre djece, a time i zdrav razvoj djeteta kao cjelovite ličnosti.
Cilj programa ranog učenja stranog jezika je pobuditi zanimanje za njemački jezik, razviti radost učenja i motivirati dijete da se sporazumijeva i na jeziku koji mu nije materinji. Djetetu dajemo poticaje i nudimo aktivnosti i sadržaje na temelju kojih razvija otvorenost i tolerantnost interkulturalnog govornika.
U središtu procesa ranog učenja njemačkog jezika uvijek stoji dijete koje svoje sposobnosti za učenje razvija prema vlastitim mogućnostima. Njemački jezik je integriran u svakodnevneodgojno obrazovne aktivnosti vrtića. Aktivnosti i sadržaje odabiremo sukladno dobi i individualnom interesu djeteta, te tako podržavamo dijete u njegovom osobnom razvoju, podjednako potičući razvoj čitavog niza kompetencija (u skladu s Nacionalnim kurikulumom, 2014.).
Kako bi učenje njemačkog jezika bilo uspješno, važna je suradnja i partnerstvo roditelja s odgojiteljima koja se ostvaruje putem: „otvorenih vrata“ (mogućnost roditelja da neposredno sudjeluje u odgojno obrazovnom procesu), kutića za roditelje, roditeljskih sastanaka, individualnih konzultacija i zajedničkih svečanosti i druženja.
Nositeljice programa su odgojiteljice čiji nivo znanja njemačkog jezika odgovara stupnju B2 prema Zajedničkom europskom referentnom okviru za strane jezik.
Program se provodi u četiri odgojno-obrazovne skupine: Tratinčice, Zvončići, Makovi, Maslačci. S njima rade posebno educirani i osposobljeni odgojitelji te stručni suradnici (kineziolozi, pedagoginja, psihologinja i ravnateljica).
Cjeloviti sportski program potiče cjeloviti razvoj djeteta. Dokazano je kako je poticajan za zdrav razvoj u svim aspektima razvoja (kognitivni, socio-emocionalni, govorni, motorički razvoj). Također, program je integeriran u redoviti program, a to znači da se planski nadopunjuju i isprepliću različite struke (pedagogija, psihologija, kineziologija) u svom djelovanju putem aktivnosti, igara i tema. Program podržava i ekološku komponentu – veliku osviještenost djece, roditelja i svih djelatnika vrtića za sve eko-teme : briga o vodi, energiji, otpadu i zdravom životu.
U pedagoškoj godini djeca upoznaju 23 sporta, potaknuti bogatstvom rekvizita te umješnim trenerima i odgojiteljima, koji ih potiču na planirane aktivnosti i igre. Jedan dan u tjednu (četvrtak) imamo goste - poznate sportaše i/ili kazališne predstave, izlete i sl. Njegujući zdrave stilove života organiziramo subotom izlete i boravak u prirodi, kada djeca s roditeljima, odgojiteljima i kineziolozima idu na pješačke ture po Medvednici ili biciklijadu na Jarunu.
Waldorfska pedagogija nastala je početkom prošlog stoljeća. Vremenom se širila i razvijala tako da danas živi u različitim zemljama: Austriji, Engleskoj, Japanu, Njemačkoj, Rusiji, Švicarskoj, zemljama Afrike, Sjeverne i Južne Amerike. U Hrvatskoj postoji u Rijeci, Splitu i Zagrebu.
Osnovna načela ove pedagogije su ritam i ponavljanje, te uzor i oponašanje, a zasnovani su na ideji da je malo dijete cijelo osjetilno biće koje sve upija, udiše cijelu okolinu. Odgajatelj je u svakom trenutku dostojan oponašanja izvodeći radne procese čiji smisao dijete može iskusiti i doživjeti, u sebi iskusiti i oponašati. Tome doprinosi harmonično okruženje svojim bojama i materijalima, umjetničke aktivnosti, pažljivo postupanje s jezikom i gestama, te druge raznolike aktivnosti kao što su bojanje, filcanje, nizanje, tkanje, šivanje… Ritam i ponavljanje važna su načela jer pružaju djeci osjećaj sigurnosti i povjerenja. Prisutni su u dnevnom, tjednom i mjesečnom planu. Dnevni ritam može se usporediti s udahom i izdahom, aktivnostima koje traže koncentraciju, nasuprot opuštanju u slobodnoj igri. Tjedni ritam se odnosi na pravilnu izmjenu umjetničkih aktivnosti, a godišnji ritam prati izmjenu godišnjih doba i kršćanskih svetkovina.
1996. godine dobivamo svoj prostor u Područnoj kući Šalata, u namjenski građenom objektu okruženom šumom kraj sportskih terena na Šalati, gdje je otvorena jedna Montessori skupina. Montessori program se u našim uvjetima provodi kao cjeloviti 10-satni program, a u radu slijedimo suvremeni kurikulum odgoja i obrazovanja predškolske djece. Zbog povećanog interesa roditelja za naš program, 2009. godine otvorena je i druga Montessori skupina te 2014. godine jaslička skupina s elementima Montessori pedagogije.
Montessori pedagogija predstavlja jednu od reformnih pedagogija (1890.-1932.), koja je neposredno usmjerena na dijete i dosljedno uzima u obzir djetetove potrebe. Marija Montessori svoje ideje nastavlja na tradiciji Roussoa, Pestalozzija i Fröbela, koji su naglašavali značaj urođenih potencijala u djetetu, kao i njegovog prirodnog razvoja. Ukazivala je da se dijete, kao i sva druga bića, razvija prema vlastitim zakonitostima, te da podčinjavanje djeteta načinu i ritmu života odraslih remeti njegov prirodni ritam i zadovoljenje autentičnih potreba.
Danas je cilj Montessori metode osuvremeniti okolinu uređenu na način Marije Montessori, slijedeći prirodne zakone: promatranjem, slobodom izbora i pripremljenom okolinom. Ova tri Montessori principa upućuju odgajatelja da “vlada okolinom, a ne djetetom”, da dijete promatra kao "nepoznato biće" i dopusti slobodan razvoj njegove prave prirode.
Montessori pribor ima vrlo važnu ulogu u ovoj metodi i strukturiran je tako da zadovoljava pet osnovnih zahtjeva. Prvo, teškoća na koju će dijete naići u radu s priborom, ili greška koju može napraviti, treba biti svedena na jednu osobinu, čime se dječja pažnja usmjerava na nju dok se ostale zanemaruju. Zahvaljujući tome, problem se brže sagledava i rješava, a pojam o toj osobini lakše se formira. Drugi zahtjev je da pribor svojim izgledom i načinom korištenja slijedi jednu progresiju od jednostavnog prema složenom. Treći zahtjev je da pribor treba indirektno dijete pripremati za učenje koje ga očekuje. Prema četvrtom zahtjevu, pribor koji se daje djetetu treba na početku biti konkretan, a zatim apstraktan izraz neke ideje. Peti zahtjev se odnosi na potrebu da pribor bude «autokorektivan», tj. da u sebi sadrži kontrolu pogreške. Montessori pribor je podijeljen u pet područja rada: vježbe svakodnevnog života, vježbe za poticanje razvoja osjetila, vježbe matematike, vježbe za razvoj govora i kozmički odgoj.
U obje skupine su integrirana djeca s teškoćama u razvoju. Vodeći se u radu individualnim pristupom i promatranjem razvoja pojedinačnog djeteta možemo izdvojiti brojne dobrobiti djece s teškoćama u razvoju u Montessori pedagogiji.
Učenje stranog jezika važno je u promicanju odgojno-obrazovne prakse te predstavlja obogaćivanje cjelovitog procesa i razvoja osobitosti djeteta.
Program je namijenjen djeci od 3 godine do polaska u školu, stručno je postavljen u skladu s metodikom djece predškolske dobi, osigurava stručno educirane odgajatelje, obogaćeni prostor i didaktiku. Program je verificiran od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja.
Program se temelji na situacijskom učenju koji djetetu omogućuje upoznavanje, razumijevanje i smisleno korištenje stranoga jezika tijekom dana u različitim aktivnostima i situacijama. Poučavanje isključuje posebne metodičke postupke, već je učenje engleskog jezika utkano u svakidašnje odgojno-obrazovne aktivnosti vrtića.
Rano učenje stranog jezika razvija kompetenciju koja daje mogućnost djetetu da razvija otvorenost i tolerantnost interkulturalnog govornika, pridonosi poticanju međukulturnoga razumijevanja, komunikaciju djece s drugima i drugačijima.
