Poput obrazovanja o ljudskim pravima i demokratskom građanstvu, mirovno obrazovanje dio je šireg poticaja k uspostavljanju odgoja i obrazovanja za demokratsko građanstvo. Odgoj i obrazovanja za demokratsko građanstvo u središte stavlja usvajanje znanja i vještina potrebnih za osobni rast i razvoj. Naša djeca, budući odrasli participirat će u društvu - životu zajednice i političkim procesima. Danas mali predškolaci, a budući građana koji će donositi odluke i biti aktivni sudionici u tome, trebaju obrazovanje koje će im pomoći u takvim odlukama.
Obrazovanje treba prije svega razvijati kulturu mira, integrirajući vrijednosti i sadržaje i načine učenja djece koji tome pridonose. Mir nije samo nedostatak rata i eskalacije nasilja, mir nije samo stanje, već put prema izgradnji društva s manje nasilja i više društvene pravde. Društvo s manje nasilja i više društvene odgovornosti i pravde obuhvaća svjesnost o problemu, vještine za nenasilno reagiranje na nepravde, pa i sankcioniranje diskriminacije i povrede ljudskih prava.
Mirovno obrazovanje odnosi se na
- obrazovanje za nenasilno rješavanje sukoba
- interkulturalno razumijevanje
- ljudska prava
- učenje životnih vještina, razvoj i druge oblike
Edukacija za mir je poticanje i osnaživanje male djece a budućih građana i građanki za preuzimanje aktivne uloge u smanjenju nasilja i poticanju društvene pravde na svim društvenim razinama, od osobne do institucionalne
Ciljevi odgoja za građanstvo
- podizanje svijesti o vrstama nasilja, nepravdi, diskriminaciji;
- podizanje razine znanja i jačanje kapaciteta djece za nenasilno djelovanje
- rad na razumijevanju nasilja i vještinama nenasilja;
- poticanje i osnaživanje djece za promjenu odnosa i nenasilno djelovanje u svom okruženju;
- propitivanje vlastitih identiteta;
- osvještavanje predrasuda i stereotipa
- osvještavanje vlastitog ophođenja u nasilnim i stresnim situacijama;
- usvajanje znanja o zaštiti ljudskih prava
- osvještavanje o kršenjima ljudskih prava
Upravo iz prije naglašene uloge vrijednosti u životu pojedinaca, a posljednično i u kvaliteti života neke zajednice, proizlazi nužnost vrijednosne edukacije. Vrijednosna edukacija podrazumijeva planirane edukacijske aktivnosti usmjerene ka razvoju određenih stavova, vrijednosti, emocija i ponašanja djece koja sudjeluju u programu. Program ne podrazumijeva gotovu listu „recepata“ o tome što je dobro a što ne, već je to program koji ćemo razvijati. Za ostvarivanje prethodno navedenih ciljeva izuzetno su važne teme i sadržaji kojima propitujemo vlastiti identitet, odnos prema drugima, osobne predrasude i društvene stereotipe.
Sadržaj mirovnog obrazovanja
- nenasilna komunikacija
- razumijevanje sukoba i nenasilna rješavanja sukoba
- izgradnja povjerenja u grupi
- rad na vještinama zajedničkih aktivnosti
- rada, rad na predrasudama i stereotipima
- rasna pripadnost učenje i osvještavanje da postoje različite rase ljudi
- propitivanje rodnih stereotipa - položaja muškaraca i žena u društvu
- razumijevanje nasilja i nenasilno djelovanje
- ja sam OK - ti si OK ( učenje pozicija poštovanja)
- poticanje moći suradnje
- ljudska sigurnost
- izgradnja mira
- upoznavanje s mehanizmima prava
- zaštita okoliša i održivi razvoj
- dječja spoznaja o svijetu punom različitosti koje nas obogaćuju i osvješćuju kako smo i mi dio tog velikog svijeta
Vještine, znanja i stavoviOdgoj i obrazovanja za demokratsko građanstvo, koji u središte stavlja usvajanje temeljnih znanja i vještina potrebnih za osobni rast i razvoj te participaciju u društvu - životu zajednice i političkim procesima danas malih a u budućnosti odraslih građana. Građansko obrazovanje smatramo izuzetno važnim područjem jer preko njega djeca mogu usvojiti neke od sljedećih vještina i znanja, te na taj način razvijati vlastite stavove.
Vještine: komunikacija, aktivno slušanje i refleksija, suradnja, empatija i suosjećanje, kritičko mišljenje i rješavanje problema, medijacija, pregovaranje, nenasilna transformacija sukoba, strpljivost i suzdržljivost, odgovorno građanstvo, kreativnost, vještine vođenja i vizija.
Znanja: prepoznavanje predrasuda, poznavanje sadržaja vezanih za: sukobe i rat, mir i nenasilje, zaštitu okoliša i ekologiju, pravdu i moć, prevencije i transformacije sukoba, različite kulture, rase, rodnu ravnopravnost, ljudska prava, globalizaciju, rad,
siromaštvo .
Stavovi: samopoštovanje, suosjećanje, tolerancija i uvažavanje različitosti, uvažavanje ljudskog dostojanstva, interkulturalno razumijevanje, osviještenost rodnih razlika, socijalna odgovornost, solidarnost, brižnost, svjesnost o zaštiti okoliša.
Oblici rada obrazovanja za mir
Program za mir provoditi ćemo kroz niz kreativnih radionica s djecom, jer na taj način djeca sudionici aktivno pristupaju problemu i imaju mogućnost iskustvenog učenja. Oblici rada obrazovanja za mir su: individualan rad, rad u manjim skupinama, vođena diskusija u velikoj grupi, oluja ideja, crtanje, modeliranje, gluma. Metode rada obrazovanja za mir, primjenjivi su u širokom spektru aktivnosti i procesa jer je u njihovom temelju otvorena i nenasilna komunikacija i usmjerenost na suradnju.
Upravo na taj način mirovno obrazovanje doprinosi razvoju zdravih ličnosti i korak je prema svijetu bez nasilja kojem, vjerujemo, većina teži. Obrazovanje bi trebalo imati, odgovornu ulogu da svakom pojedincu omogući razvoj fizičkih, mentalnih, intelektualnih, emocionalnih i duhovnih sposobnosti.
