LOGOTHERAPIA

Logopedska procjena se vrši opservacijom djeteta u igri i interakciji, korištenjem standardiziranih dijagnostičkih testova (Test razumijevanja gramatike TROG-2:HR, Peabody slikovni test rječnika PPVT-III-HR, Nove Reynell razvojne jezične ljestvice NRDLS-HR, Test za procjenjivanje predvještina čitanja i pisanja – predČIP, Komunikacijske razvojne ljestvice KORALJE…) te internim materijalima za logopedsku procjenu.

Nakon logopedske procjene, ovisno o rezultatima, postavljamo logopedsku dijagnozu, određujemo okvirni plan terapije te savjetujemo dodatne procjene koje je potrebno obaviti (npr. neuropedijatar, psiholog, edukacijski rehabilitator, audiolog, otorinolaringolog, neurolog…).

Logopedski nalaz se piše nakon analize svih prikupljenih podataka.

Kod djece mlađe kronološke dobi, terapija se u većini slučajeva odvija kroz igru i prati djetetove interese, dok je kod starije djece terapija strukturirana kroz razne aktivnosti, ovisno o poteškoćama.

Intenzitet i učestalost logopedske terapije ovisi o vrsti i jačini poteškoće. Preporuka su kontinuirani dolasci na terapije optimalno 2 puta tjedno u trajanju od 45 minuta kako bi dijete/klijent ostvarili napredak.

U terapiji se služimo raznim didaktičkim sredstvima, već pripremljenim materijalima za poticanje ciljanih vještina i znanja, samostalno izrađujemo materijale koji pomažu svakom djetetu individualno da ostvari svoj potencijal.

U korekciji izgovora koriste se razna pomagala za razvoj oralne motorike (TalkTools), te set logopedskih sondi.

Ordinacija je opremljena i Digitalnim logopedskim setom koji se koristi u terapiji različitih poteškoća (artikulacijskih poremećaja, mucanja, poremećaja čitanja)

Trajanje logopedske terapije ovisi o puno faktora:

1. Uzroku, vrsti i jačini poteškoća
2. Redovitim dolascima
3. Dobi, motivaciji i radnim navikama djeteta
4. Suradnji terapeuta i djeteta
5. Suradnji roditelja u cijelom procesu

Na osnovi razvijenosti predvještina čitanja i pisanja u određenoj dobi mogu se prepoznati djeca koja bi kasnije mogla imati poteškoće u čitanju i pisanju.

Pripreme za školu obuhvaćaju:

• Razvijanje grafomotorike i vizualne percepcije
• Razvijanje vještina fonološke svjesnosti (rima, slogovna i glasovna analiza i sinteza, veza fonem-grafem)
• Usvajanje osnovnih matematičkih pojmova (pojam količine, prostorni odnosi, odnosi i svojstva predmeta…)
• Usavršavanje jezičnih i govornih sposobnosti vježbe koncentracije i pažnje, te pamćenja
• Razvijanje narativnih sposobnosti (prepričavanje, opisivanje) rad na bogaćenju vokabulara

Najčešće roditelji nisu sigurni trebaju li oni samo savjet stručnjaka logopeda ili njihovo dijete treba uključiti u logopedsku terapiju i/ili dodatne obrade nekih drugih stručnjaka (npr. pedijatra, neuropedijatra, audiologa, otorinolaringologa, psihologa, edukacijskog rehabilitatora…) te se često za pomoć prvo obraćaju logopedu.

Logopedsko savjetovanje nastavlja se i dalje, nakon logopedskog dijagnostičkog pregleda i uspostavljanja dijagnoze, donošenjem odluke o uključivanju djeteta u logopedsku terapiju, te davanjem korisnih smjernica i uputa o načinima poticanja djetetovog komunikacijskog i jezično-govornog razvoja (u svakodnevnim aktivnostima u kući i izvan nje). Traje tijekom cijele logopedske terapije s ciljem što bržeg napredovanja i ostvarivanja uspjeha, tj. uspješnom završetku započete logopedske terapije.