Obrt Kokoda mali kućni vrtić, oživotvorio je pristup šumskog vrtića kao dio šire slike svog rada, a čine ju waldorfska pedagogija te filozofija i pedagogija Martina Bubera.
Razlozi orijentacije na šumskost bili su lokacija vrtića te nedvojbene zdravstvene i razvojne prednosti za djecu. Povrh podupirućeg učinka za motorički razvoj, izdvajamo velik učinak na razvoj nekondicioniranog, odnosno nestrukturiranog učenja te divergentnog mišljenja. Nastavno na navedeno, ovakav pristup izvrsno podržava razvoj svih osjetila čovjeka tijekom prvog dobnog sedmoljeća. Nadodajmo tomu neposredno upoznavanje prirode, pojedinačnih fenomena, ali i slojevitijih procesa, koji se svi nalaze u osnovi ljudskog postojanja i svakodnevnog života, pri čemu se radi o odgoju ekološke svjesnosti, koji je apsolutni uvjet opstanka civilizacije.
„Šumska pedagogija“ ne postoji kao strukturirani, odnosno unaprijed definirani skup znanja. Svaki će se pedagog, odgajatelj ili učitelj, u prirodi s djecom i u odnosu na djecu te prirodu, ponašati sukladno svojoj profesionalno odabranoj i uvriježenoj pedagogiji, s naglaskom na implicitnu pedagogiju. Drugačiji pristup smatramo neprovedivim, moguće i štetnim. Stoga koncept „šumskosti“ trebaju i mogu uvoditi odgajatelji koji suštinski vjeruju u suživot s prirodom i osjećaju dubinski volju, želju i sposobnost za neposrednu povezanost s prirodom na dnevnoj bazi.
U predavanju ćemo podrobnije obraditi pitanja razloga i dobrobiti, broja djece u skupini, dobnu strukturu, broj odgajatelja po skupini, vrste okolišnih uvjeta, vremenske prilike te prilagodbu njima, koncept rada te našu pedagošku podlogu, postepenost uvođenja „šumskosti“, vidljive učinke po djecu, kako doći od ograničenja prostora svog vrtića do njegovog optimuma za dječje potrebe za „šumskim“ ili „prirodnim“, komunikaciju s roditeljima o specifičnostima ovakvog pristupa.
