Ljutnja je nepoželjna u našem društvu i jako je važno znati što stoji iza ljutnje, koje su faze ljutnje i što mi možemo napraviti kako bi djetetu pomogli nositi se s ljutnjom, jer u protivnom ugrožavamo njihovo mentalno zdravlje, osjećaj vlastite vrijednosti i samopouzdanje.
Puno se govori kako se obraćati djetetu, kako ga poticati i pomoći mu da izraste u sigurnu, samopouzdanu osobu. Ovdje će se govoriti o reflektiranju, a davati povratne informacije možemo gledajući što dijete radi, što dijete govori ili misli. Isto tako možemo reflektirati praćenje igre, sadržaj i emocije tijekom igre.
Važno je spoznati što se događa kad djeca ne govore puno - dok se igraju i/ili ne izražavaju nikakvu posebnu emociju. Ovo će pomoći djetetu da osjeti kako ste vi kao roditelj zainteresirani za njegov svijet i da ga pokušavate razumjeti. Nadalje, reflektiranje onoga što dijete kaže pomaže djetetu da spozna kako ste vi čuli i razumjeli sadržaj poruke. Također, omogućava povratnu informaciju djetetu tako da ono može čuti što je reklo. Ovo pomaže u potvrđivanju djetetove perspektive i razjašnjavanju njegovog razumijevanja sebe. Roditelji i odgojitelji trebaju biti svjesni osjećaja koje izbjegavaju ili s kojima im se teško nositi jer bi im te osjećaje možda bilo teško reflektirati djetetu. Reflektiranje osjećaja komunicira prihvaćanje i razumijevanje. Pokazuje djetetu da je roditelj zainteresiran i da ga želi razumjeti. Pomaže u razvijanju emocionalne svjesnosti tako da se identificiraju, prihvate, imenuju, komuniciraju te se nosi s „lošim“ osjećajima. Ako je osjećaj izražen i prođe neopaženo, dijete može misliti da nije prihvaćeno i može ga potisnuti.