U trećem modulu ovogodišnje MliječniZub Online pedagoške akademije saznajte sve o poteškoćama senzorne integracije s kojima se svakodnevno susreću odgojitelji i članovi stručnih timova, ali i roditelji.
Predavačica Martina Trnka, osnivačica Puteljka - kabineta za razvojnu podršku, diplomirana odgojiteljica, koja se konstantno educira na području djece s poteškoćama u razvoju, u predavanju Kako prepoznati teškoće senzorne integracije? govori o važnosti senzorne integracije te detaljno objašnjava kako prepoznati poteškoće u ovom segmentu.
"Senzorna integracija je neurološki proces koji organizira osjete iz okoline i tijela, te omogućava funkcionalno korištenje tijela u odnosu na okolinu." A. Jean Ayers
Znanstveni eksperimenti
Niz eksperimenata iz područja neuroznanosti pokazalo je da se mozak ne može razvijati bez izlaganja raznim iskustvima i adaptivnim reakcijama na ta iskustva. Do 7. godine života mozak treba informacije kroz kretanje kao bazu za više kognitivne funkcije. Kada djecu izložimo mnogim iskustvima, oni će učiti puno kvalitetnije.
Bez senzorne integracije ne možemo učiti.
Jedno od novijih istraživanja proveli su švedski znanstvenici koji su htjeli dokazati kako fizička aktivnost blagotvorno utječe na ljude pa čak i na iscjeljenje nekih neuroloških oštećenja. Istraživanje na miševima dovelo je do značajnih i zanimljivih rezultata.
Miševi prve skupine, kojima nije ponuđena fizička aktivnost nisu imali nikakve pomake odnosno promjene na mozgu. Miševi druge skupine, kojima je ponuđena pokretna traka na kojoj su mogli vježbati kada su htjeli i koliko su htjeli, imali su puno složenije neuronske strukture. No, miševi treće skupine, koji su morali trčati po traci po zadanom programu, odnosno i onda kada nisu to sami željeli, imali su moždana oštećenja koja nisu imali prije, a pokazivali su i visoku razinu anksioznosti i hormona stresa.
Teškoće senzorne integracije
Ima raznih uzroka neadaptivnog ponašanja kod djece. Iako u odgojiteljskoj struci nije toliko važno nalaziti uzroke nekih ponašanja, važno je prepoznati da dijete ima poteškoće senzorne integracije i treba znati kako pristupiti tom djetetu te odrediti trenutak kada dijete treba poslati stručnjaku. Uz pravovremenu intervenciju i samo mali poticaj i podršku, dijete može puno napredovati. Potrebno je samo nekoliko malih prilagodbi da bi se vidio veliki napredak.
Teškoće senzorne integracije mogu se manifestirati kao teškoće:
- u motoričkom razvoju
- u regulaciji ponašanja
- u učenju
- u emocionalnosti
- u svakodnevnim životnim situacijama.
Djeca se mogu ponašati previše pobuđeno, ushićeno ili nedovoljno dobro organizirano kada njihov mozak ne može adekvatno interpretirati informacije. Možda zato što neurološki prijenos nije dovoljno brz pa nisu dovoljno osjetljivi ili je prebrz pa su previše osjetljivi na neke senzacije. Može se dogoditi i da u samom mozgu organizacija osjetila nije dobra pa mozak nema kapacitet za jako puno informacija.
Razvojni miljokazi senzomotornog razvoja
Imamo 8 osjetila: vestibularno, proprioceptivno, osjetilo dodira, vid, sluh, njuh, okus i interocepciju.
U prvom mjesecu djetetova života ono ima razvijena osjetila, a prvo se razvija vestibularno. No, ima refleksne reakcije na podražaje, odnosno nema voljnih reakcija. Ako je dijete već u ovoj fazi života taktilno preosjetljivo, što je biološka datost, imat će kasnije problema s razvojem privrženosti i s osjećajem sigurnosti.
U drugom i trećem mjesecu dijete koristi osjetila da bi naučilo upravljati prvo očima i vratom, dok u petom i šestom mjesecu počinje istraživati predmete. Ovo je početak motoričkog planiranja i sve je manje automatskih pokreta. Od šestog do osmog mjeseca je značajna pokretljivost i razvija se perceptivna razina.
Od devetog mjeseca pa sve do godine dana, dijete opet skače na neku novu razinu što se tiče perspektivnog razvoja, jer se počinje uspravljati na svoje noge. U drugoj godini dijete i dalje uči hodati, govoriti, planirati kompleksnije radnje te može lokalizirati dodir i svjesno na njega reagirati.
„U svakom djetetu je jak unutarnji poriv da razvije senzornu integraciju. Ne treba mu se reći da puzi, ustaje ili da se penje; njegova priroda mu to sama određuje.“ A. Yean Ayers
Od treće do sedme godine mozak je najprijemljiviji za osjete i najsposobniji integrirati ih. Ovo je jako važno razdoblje za više intelektualne funkcije i socijalne kontakte s više osoba.
Teškoće se najčešće mogu uočiti u senzomotoričkoj i perceptivnoj fazi.
Bez obzira na dob djeteta, senzomotorički problemi mogu se najčešće primijetiti u slabijoj posturalnoj kontroli, kod svjesnosti o tijelu (prepoznavanje granica vlastitog tijela u odnosu na ostatak svijeta), bilateralnoj organizaciji te praksiji, odnosno motoričkom planiranju i sekvencioniranju.
Što se tiče perceptivne faze, tu su najčešći problemi u vizualno prostornoj percepciji, finoj motorici, hipersenzibilnosti / hiposenzibilnosti, hiperaktivnosti, nepažljivosti i slaboj kontroli.
Za one koji žele znati više - Online pedagoška akademija 2024/2025
Navedeno predavanje dio je modula "Teškoće senzorne integracije" koji sadrži još mnogo edukativnih sadržaja. Ako još uvijek niste polaznik našeg edukativnog programa Online pedagoška akademija 2024/2025, javite nam se za više informacija na info@mlijecnizub.hr
