×

U novom edukativnom predavanju saznajte kako dramska igra utječe na emocionalni razvoj djece

Krajnji cilj dramske igre je raditi na samoregulaciji te rješavanju problema i problemskih situacija.
Ana Malnar
Ana Malnar
Foto: MliječniZub

Igra je temeljni dio djetetova razvoja kroz koji ono uči, raste i oblikuje svoju osobnost. Igra je djetetov posao, a kroz nju razvija fizičke, kognitivne, emocionalne i socijalne vještine koje će mu biti potrebne za cijeli život. Kroz igru, ono prije svega doživljava sreću i radost, a ako imamo sreće, igrati se možemo tijekom cijelog života.

Predavačica Ana Malnar, odgojiteljica i sveučilišna specijalistica dramske pedagogije, u predavanju „Samo dramatiziraj - dramska igra i samoregulacija u ranom i predškolskom dobu“, ističe kako odrasli imaju važnu ulogu u podržavanju dječje igre i stvaranju okruženja koje potiče djetetovu kreativnost i maštu. Obaveza odgojitelja i pedagoga nije samo razvijati dječju kreativnost, već i oplemeniti i obogatiti dječju osobnost planirajući što više kreativnih situacija tijekom dana ili dramskog sata.

Dramska igra

Dramska igra je imitacija stvarnosti života, ima svoj cilj i metodičku strukturu. U njoj se sudionici aktivno uključuju u svoje uloge u kojima promišljaju o segmentu zamišljenog dramskog svijeta, dok u običnoj igri (simboličkoj) sve teče spontano. Za dramsku igru u ranoj i predškolskoj dobi, jako je važan i prostorno - materijalni i vremenski kontekst. 

Igra se dijeli u tri osnovne kategorije: funkcionalna, simbolička i igre s pravilima. Prof. Duran

Odgojitelj ili voditelj koji provodi dramsku igru, prije svega mora imati dobru emocionalnu vezu s djecom i povezati se. Bez povezivanja i tople interakcije neće se moći ostvariti svi rezultati, jer dijete mora osjećati povjerenje prema odgojitelju i tada dolazi do otvaranja i proigravanja situacija na različite načine. Krajnji cilj ne mora biti umjetničko djelo ili produkcija, već je važan proces i doživljaj samih sudionika.

Utjecaj dramske igre na razvoj djece

Nesporno je da dramska igra utječe na emocionalni i socijalni razvoj djece, a ono što je najvažnije, djeca od drame dobivaju sreću i užitak. Dramski rad pomaže u emocionalnom sazrijevanju pripremajući djecu i mlade za život u svijetu odraslih i dobro je sredstvo za stjecanje općeg znanja u školi. Dobar je ventil za darovitu djecu koja razmišljaju na nekonvencionalan način te otvara mogućnosti djeci od kojih društvo malo očekuje zbog različitih razloga.

Dramska igra
Dramskom igrom razvijamo dječju emocionalnu inteligenciju, a to je životno najvažnija inteligencija jer razvijamo zdrav odnos prema sebi i drugima. Proigravanje emocijama nas rasterećuje, ohrabruje i čisti. Dramskom igrom utječemo na različita područja razvoja u djece te radimo na jačanju svih kompetencija. Zapravo, razvijamo cjelokupnu dječju osobnost.

Dramski rad može imati terapeutski učinak i pomoći djetetu da se nosi sa svojim stvarnim životnim problemima.

Sposobnost kontrole i upravljanje vlastitim ponašanjem i mislima te mijenjanje istih u skladu sa zahtjevima situacije, nazivamo samoregulacijom. Samoregulacija uključuje sposobnost da potisnemo tj. zaustavimo prvi odgovor, odnosno ono što nam prvo padne na pamet, da se odupremo nevažnim podražajima iz okoline te da ustrajemo u zadacima čak i kada nam nisu po volji.

Dramska igra koristi se na sljedeće načine:

  1. imitacija i modeliranje
  2. emocionalna ekspresija
  3. razvijanje empatije
  4. rad na liku
  5. rješavanje problema
  6. vježbe kontrole tijela i disanja

Procesna drama

Procesna drama je jedna od dramskih metoda, idealna za rad na samoregulaciji i bilo kakvom rješavanju problema. Procesnu dramu razvijaju sudionici i voditelj zajedno, no najveća odgovornost je na voditelju. Profesorica Gruić u knjizi „Prolaz u zamišljeni svijet“ navodi da je procesna drama jedna od dramskih metoda, a sudionici procesne drame zamišljaju neki dramski tekst. To može biti postojeća ili izmišljena priča.

Procesna drama je drama u nastajanju, to je drama koja raste, izrasta. 

U takvoj drami, i voditelj i djeca ulaze u neke uloge, ali isto tako i izlaze i iz njih. Te uloge su najčešće grupne, za djecu, no svaki pojedinac s vremenom svoju osobnu ulogu individualizira. Ono što je tipično za procesnu dramu je epizodna struktura procesne drame.

Za one koji žele znati više - Online pedagoška akademija 2024/2025

Navedeno predavanje dio je modula „Razvoj samoregulacije djece i odraslih“ koji sadrži još mnogo edukativnih sadržaja. Ako još uvijek niste polaznik našeg edukativnog programa Online pedagoška akademija 2024/2025, javite nam se za više informacija na info@mlijecnizub.hr.

Prijavi se za newsletter!

Nemojte propustiti važne novosti i stručne edukativne sadržaje za roditelje i odgojitelje