Iz dnevnika vrtićkog psihologa: Kako privući očeve na roditeljski sastanak?
Pedagoško dokumentiranje je proces prikupljanja i klasificiranja podataka i materijala odgojno-obrazovnog procesa. Postoje različiti načini i vrste dokumentacije, a najčešći oblici dokumentiranja su bilješke odgojitelja, fotodokumentacija, video zapisi, crteži djece, etnografski zapisi. Prije samog početka dokumentiranja važno je znati dogovor na pitanje: Kome je namijenjena dokumentacija? Drugačiji je pristup dokumentiranju za odgojitelje, roditelje i djecu.
U ovom članku bit će govora o djeci u procesu dokumentiranja. Postoje dva načina: dokumentiranje „o“ djeci i dokumentiranje „s“ djecom.
Najčešći oblik je dokumentiranje „o“ djeci
Pedagoška dokumentacija može biti „o“ djeci li „s“ djecom. Autorica Heiskanen (2019) procjenjuje da većina odgojno-obrazovnih ustanova ima opsežnu dokumentaciju „o“ djeci. Uglavnom se zadovoljavaju nacionalni propisi i preporuke. Dokumentacija o djeci usmjerava na problematiziranje psihofizičkog statusa djece, njihovih postignuća i potrebe za podrškom, a (najčešće) ignorira perspektivu djece. (I. Visković 2024.)
Dokumentiranje o djeci vrijedan je i neizostavan oblik dokumentiranja potreban za kvalitetu odgojno-obrazovne prakse i optimalnog rasta i razvoja djeteta. Dokumentiranje „o“ djeci važan je oblik dokumentiranja za odgojitelje i roditelje, a najčešće mu se pristupa kao analiza okruženja, uvid u izazovne i interesne strane djeteta, uvid u način rada te služi kao polazišna točka za poticanje promjena za optimalan rast i razvoj.
Dokumentiranje „s“ djecom rjeđe se provodi
Ono iziskuje puno više vremena i kompetentnost odgojitelja. Nadalje, kako pristupamo dokumentiranju dio je i implicitne pedagogije. Postavlja se pitanje kakav je moj stav i uvjerenje u odnosu na djecu? Gledam li na dijete kao kompetentnu i autentičnu osobu i jednakopravnog člana ustanove?
Način na koji dokumentirati, tj. zapisati perspektivu djeteta iziskuje i komunikacijske kompetencije odgojitelja. Dokumentiranje nije samo zapisivanje, već uključuje i pomno promatranje, tj. slušanje djeteta o čemu nas uči pedagogija slušanja djeteta, Reggio pedagogija.
Zašto je važno dokumentiranje „s“ djecom?
Primjer iz vrtića - izrada plakata za djecu.
Djeca gledaju plakat aktivnosti „Pluta – tone“ koji smo zajedno izradili. Plakat smo izradili tako da smo prvo proveli istraživačke aktivnosti, fotografirali, zapisali izjave djece, skupili crteže djece. Nakon toga zajedno smo s djecom odabrali koje ćemo fotografije staviti, koje crteže ćemo staviti. Zajedno smo složiti plakat s ciljem da se vidi proces provođenja aktivnosti te napisali izjave djece i priložili uz odgovarajuću fotografiju ili crtež.
Što su djeca dobila zato što su sudjelovala u dokumentiraju?
Navedene su samo neke od dobiti djece koje su dio emocionalnog razvoja djece. Izradom plakata djeca su razvijala i predčitalačke vještine, grafomotoričke vještine, razvoj operativnog mišljenja. Plakat je svakodnevno dostupan djeci jer je postavljen u centru istraživanja te je i dalje kvalitetan poticaj za razvoj međuvršnjačke komunikacije, poticaj za samostalnost u organiziranju aktivnosti, provođenju novih sličnih aktivnosti ili ponavljanje istih. Dokumentiranje „s“ djecom je njihov prostor izražavanja misli i iskustva i dodatni poticaj za nova učenja.
Autorica: Lana Kihas Pranjić
edukatorica za odgojitelje i dadilje, koordinatorica programa edukacija MliječniZub
