Što to znači raditi na sebi?
Činjenica je da djeca u pravilu vole slikovnice, vole šarenilo boja i ilustracija, i već ih to privlači i potiče njihovu znatiželju. Iskustva pokazuju da djevojčice više vole slikovnice vezane uz svijet princeza, vila, svijet bajki, dok dječaci više vole svijet tehnike (vozila, bagere, traktore...), svijet dinosaura i slično. Uvijek je dobro krenuti od interesa djece jer slikovnica je prilika i za razgovor s djetetom. Svaki razgovor daje nam uvid u dječje viđenje svijeta, ali i otvara mnoga pitanja, te potiče dijete na razmišljanje i maštanje. Znatiželja koju potičemo stvara potrebu za novim spoznajama i novom građom (enciklopedije, stručna dječja literatura...).
Obzirom na zainteresiranost djeteta i njegove sposobnosti održavanja pažnje, slikovnicu možemo čitati, upoznati njen sadržaj (priče ili nekog stručnog razmatranja), osluškivati ritam stihova i rime, popratiti likove izmjenom glasova, gestama i artikulacijom zvukova. Nakon pročitanog, važno je dobiti povratnu informaciju od djeteta tako da povežemo stvarni svijet s pročitanim. Pitanja o tome što smo dobrog uvidjeli, kako bismo mi reagirali u sličnim situacijama (prijateljstvo, pomaganje, opraštanje...) mogu značajno pomoći u tome.
Dakle, osluškujemo dijete, njegovo viđenje, njegove želje i potrebe, njegova raspoloženja. Dijete neprestano potičemo na suradnju i razgovor, a što mu je sadržaj slikovnice bliži, to će samo češće posegnuti za njom.
Učenjem slova i povezivanjem slogova u riječi započinje samostalno čitanje. Sličice koje su sadržajno povezane bez popratnog teksta, mogu biti prve slikovnice koje će dijete samostalno „pročitati“. Poticaj za samostalno čitanje je i igra. Postoje mnoge igre riječima, igre slušanja i didaktičke igre uz koje djeca mogu naučiti prepoznavati slova, spajati ih, i tako postepeno ulaziti u čitalački svijet.
Napredak i postignuća stvaraju osjećaj zadovoljstva i sreće, a to je poticaj za daljnje druženje s pisanim materijalom. Kad dijete nauči čitati rado se uključuje u male čitateljske skupine, klubove koji su poticaj za vježbanje čitanja, ali i općenito za razvoj interesa za pisanu riječ. Nakon čitanja potaknite djecu da nacrtaju doživljaj pročitanog. To će vam da vidite što je dijete upamtilo, ali i što ga se najviše dojmilo. Njegovo objašnjenje nacrtanog uvid je u djetetova promišljanja, brige, njegovu socijalnu kompetenciju, ali i znanja o svijetu koji ga okružuje. Važno je djetetov uradak izložiti na nekoj izložbi što možemo učiniti i kod kuće na nekom istaknutom mjestu kako bi se dijete osjećalo vrijedno i ispunjeno.
Za djecu mlađe dobi, potrebno je naglasiti važnost različitih igara sa ciljem približavanja svijeta slikovnica i knjiga. Djeca se rado igraju onih igara u kojima mogu imitirati odrasle. Pa ukoliko vodite dijete u knjižnicu, dijete će možda poželjeti biti knjižničar, iskustvo s vrtićem donijeti će ideje „igre vrtića“ u kojima odgojitelj čita slikovnice i slično. Dijete oponaša čitateljske sposobnosti svojih uzora i na taj način postaje prijatelj slikovnica i knjiga.
Dobra ideja je i stvaranje "Male kućne knjižnice" u kojoj će dijete sakupljati i čuvati svoju omiljenu literaturu. Ovakve „knjižnice“ omogućiti će djetetu da posegne za slikovnicom kad god to poželi.
Uz neke vrijedne i dobro poznate tekstove slikovnica i knjiga, postoje i video projekcije. Nakon čitanja priče možemo povremeno, zajedno s djetetom, pogledati neku od njih. Vizualiziranje sadržaja time će biti olakšano i obogaćeno, a dijeljenje doživljaja, razgovor s djetetom i povezivanje s pročitanim, djetetu će omogućiti intenzivniji doživljaj. Gledanje video projekcija može biti i poticaj za likovno izražavanje.Jedan od načina kako približiti slikovnicu djeci jest i izrada vlastite slikovnice.
Mogućnosti za to su jako velike, od izrade slikovnice u klasičnom „papirnatom obliku“, do korištenja različitih digitalnih alata. Kada čitamo djeci slikovnicu dobro je skrenuti pažnju da svaka ima autora i ilustratora. Ovo može biti poticaj djetetu da i ono izradi svoju. Autorska slikovnica djeteta može biti smještena na polici kućne knjižnice, a jednog dana, tko zna, možda i na polici knjižnice koju posjećujete sa svojim djetetom.
U današnje doba, u vrijeme digitalizacije i brzog protoka informacija i općenito ubrzanog načina života, ponekad je teško naći vremena za čitanje, ali uz malo dobre volje možemo iskoristiti barem nešto od svega što nam nudi svijet knjige. Vrijeme koje provedenom s djetetom u listanju slikovnica, čitanju, razgovoru o pročitanom i drugim povezanim aktivnostima, dragocjeno je za dijete. Ono tako uči otkrivati svijet u ugodnom okruženju obiteljskog doma. Vrijednost tako provedenog vremena za dijete, ali i za roditelje, neprocjenjiva je.
Autorica: Blaženka Bašek Hunjadi, viši knjižničar
Izvor: OMEP.hr
