U prvim godinama života dijete kroz pokret upoznaje sebe i svijet oko sebe. Motorika nije samo kretanje – ona je sposobnost smislenog korištenja vlastitog tijela u prostoru i temelj cjelovitog razvoja: tjelesnog, kognitivnog, emocionalnog i socijalnog. Razvoj motorike usko je povezan sa sazrijevanjem središnjeg živčanog sustava.
Svaki pokret, svako balansiranje, kotrljanje, puzanje ili skakanje potiče stvaranje novih neuronskih veza u mozgu. Što je dijete izloženije raznovrsnim osjetilnim i motoričkim iskustvima, to se njegov mozak kvalitetnije razvija.
Već u prvoj godini života dijete prolazi kroz ključne motoričke obrasce: kotrljanje, puzanje, ustajanje, hodanje, hvatanje i bacanje. Ta temeljna biotička motorička znanja osnova su za sve kasnije složenije vještine, uključujući i sport. No, današnji način života djeci sve manje omogućuje spontano kretanje.
Istraživanja u vrtićima pokazuju zabrinjavajući pad motoričkih sposobnosti: djeca slabije koriste ruke pri skoku, imaju narušenu ravnotežu, lošu koordinaciju te veliku razliku u korištenju lijeve i desne strane tijela. U usporedbi s generacijama iz 1960-ih, današnja djeca su i do 50% slabija u osnovnim motoričkim sposobnostima.
Djeca nam jasno pokazuju svoje motoričke potrebe - prepoznajemo li ih?
Djeca spontano traže ono što im je potrebno za razvoj. Izuvaju se, hodaju bosa, penju se, balansiraju po rubovima, kotrljaju se, zauzimaju neobične položaje tijela. Time prirodno jačaju muskulaturu trupa i kralježnice, razvijaju ravnotežu i stimuliraju stopala, koja su iznimno važna jer putem njih mozak prima velik dio informacija iz okoline.
U praksi se pokazuje da djeca, ako im se omogući poticajno okruženje, sama biraju aktivnosti koje razvijaju njihovu motoriku: hodanje po konopcima i balans daskama, penjanje, korištenje prirodnih materijala, pa čak i slikanje nogama. Ključno je djeci ne zadavati strogo propisane zadatke, već im dati slobodu istraživanja i omogućiti im da sama, prema svojim sposobnostima, doziraju zahtjevnost kretanja.
Pokret kao dio svake aktivnosti u vrtiću
Pokret u vrtiću ne smije biti izdvojen u „vrijeme za tjelesni“, niti ograničen na sportsku dvoranu. Djeca svijet doživljavaju cjelovito i prirodno je da se u svakoj aktivnosti kreću. Pokret se može integrirati u sve teme: upoznavanje tijela, boje, matematiku, prirodu, svjetlost, umjetnost. Kroz nošenje, skakanje, balansiranje, kotrljanje i penjanje djeca lakše i kvalitetnije usvajaju sadržaje.
Odgajatelj kao ključni stručnjak za motorički razvoj
Iako se motorika kod djeteta razvija prirodno, kvaliteta tog razvoja ovisi o poticajima koje dobiva. Uloga odgajatelja je presudna. Djeca uče promatrajući odrasle – ako je pokret važan odgajatelju, bit će važan i djetetu.
Da bismo kod djece razvijali motoričku pismenost, najprije moramo živjeti vrijednosti pokreta. Pokret treba postati sastavni dio svakodnevice – i naše i dječje. Samo tako možemo stvoriti okruženje u kojem će djeca ostvariti svoj puni motorički, ali i cjelokupni razvojni potencijal.
Zanima li vas poslušati predavanje „Cjeloviti motorički razvoj djece: od istraživanja do prakse“, javite nam se na info@mlijecnizub.hr
