U suvremenom društvu obilježenom ubrzanim načinom života i snažnim utjecajem digitalnih tehnologija, djeca se sve rjeđe spontano kreću, istražuju vlastito tijelo i izražavaju emocije kroz pokret.
U predavanju Ples, glazba i kreativnost kao ključ autonomije djeteta, predavačica Dijana Gušin govori o tome potaknuti djecu da kroz igru koriste pokret kao sredstvo izražavanja, razvijajući svoju kreativnost, maštu i koncentraciju.
Dijete u središtu – humanistički pristup učenju
U glazbeno - plesnom integriranom programu dijete se promatra kao kompetentno, autonomno i kreativno biće. Polazište rada je humanistički orijentiran kurikulum koji dijete stavlja u fokus – njegove interese, potrebe, emocije i individualni proces učenja. Dijete nije pasivni primatelj sadržaja, već aktivni sudionik i su-kreator vlastitog učenja.
Okruženje u kojem dijete boravi snažno utječe na kvalitetu njegovih iskustava. Prostor nije neutralan – on šalje poruku o tome kako dijete vidimo i koliko vjerujemo u njegove sposobnosti.
Glazbeno - plesni centar, likovni, dramski, obiteljski i centar građenja nude djeci raznolike poticaje za učenje kroz umjetnost. Rekviziti poput plesnih marama, traka, Orffovih udaraljki, obruča i plesnih vreća potiču istraživanje pokreta, ritma i prostora te omogućuju djeci da izraze ono što možda još ne mogu riječima.
Ples i pokret – prirodan jezik djeteta
Djeca predškolske dobi uče prvenstveno kroz igru i pokret. Ples im omogućuje da osvijeste vlastito tijelo, razvijaju koordinaciju, ravnotežu, snagu i gipkost, ali i da povežu tijelo, um i emocije.
Ples je univerzalni jezik. Djeci koja se teže verbalno izražavaju često postaje najprirodniji način komunikacije. Kroz koncept BodyTalka – komunikacije tijelom – djeca uče razumijevati sebe i druge bez riječi, razvijajući emocionalnu inteligenciju, empatiju i socijalne vještine.
Posebno mjesto u programu zauzima plesna improvizacija. U improvizaciji nema točnih ni pogrešnih pokreta – postoji samo autentičan izraz djeteta. Djeca slobodno istražuju vlastite mogućnosti, stvaraju svoje pokrete, reagiraju na glazbu i prostor na način koji im u tom trenutku odgovara.
Zajedništvo, suradnja i tradicija
Kroz tradicijske igre, folklorne plesove i zajedničke plesne aktivnosti djeca uče suradnju, dogovaranje i međusobno uvažavanje. Ples u krugu simbolizira ravnopravnost – svi sudionici su jednako važni, bez hijerarhije. Folklorne aktivnosti dodatno potiču pamćenje, ritam, koordinaciju i osjećaj pripadnosti zajednici.
Kvalitetan glazbeno-plesni program ne može postojati bez suradnje s roditeljima. Iskustvo pokazuje da su roditelji visoko motivirani, zainteresirani i spremni aktivno sudjelovati kada imaju priliku vidjeti kako njihova djeca uče i stvaraju.
Ples, glazba i pokret nisu dodatak odgojno - obrazovnom radu – oni su njegov temelj. Kroz umjetničko izražavanje djeca razvijaju tijelo, um i emocije, uče o sebi i drugima te grade osjećaj slobode, samopouzdanja i pripadnosti.
Predavanje Dijane Guštin dio je Riznice Znanja. Ukoliko ste zainteresirani pogledati cijelo predavanje i pristupiti sadržajima Riznice Znanja za stručnjake ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, javite nam se na info@mlijecnizub.hr
