
Ples, glazba i pokret u ranom i predškolskom odgoju: put prema dječjoj autonomiji i kreativnosti

Predavanje Autonomija djece i odraslih u dječjem vrtiću, odgojiteljice savjetnice Maje Proštenik - Vujičić, donosi cjelovit uvid u razvoj profesionalne autonomije odgojitelja te autonomije djece u vrtiću, promatran kroz kulturu ustanove, prostorno - materijalni kontekst, timski rad, refleksivnu praksu i suradnju s roditeljima.
Kroz primjere iz dugogodišnje prakse autorica prikazuje kako se autonomija ne događa slučajno - ona se gradi svakodnevno, u odnosima, prostoru, komunikaciji i pedagoškom promišljanju.
Kultura ustanove - temelj svakog profesionalnog djelovanja
Vrtić oblikuju ljudi koji u njemu rade, njihove vrijednosti i vizija, kvaliteta komunikacije te sposobnost zajedničkog usmjeravanja prema istom cilju. Okruženje koje karakteriziraju povjerenje, uvažavanje i otvoren dijalog omogućuje da odgojitelji razvijaju vlastitu stručnost, preuzimaju odgovornost i djeluju autonomno. Takva klima istodobno je i preduvjet za razvoj autonomije djece, koja u stabilnom i podržavajućem okruženju slobodnije istražuju, donose odluke i aktivno sudjeluju u učenju.
Autonomija odgojitelja ogleda se u slobodi profesionalnog djelovanja unutar kurikuluma, ali i u visokoj razini odgovornosti. Ona zahtijeva stalnu samorefleksiju, otvorenost za promjene, spremnost na istraživanje i kontinuirano učenje. Timska suradnja pritom je neizostavna: kvalitetan rad proizlazi iz zajedničkog promišljanja, usklađivanja pristupa i međusobne podrške.
Središnje mjesto u predavanju zauzima autonomija djece, promatrana kao dio njihova holističkog razvoja. Autentična dječja autonomija razvija se u okruženju koje djeci nudi bogate, raznolike i multisenzorne poticaje, omogućuje inicijativu i uvažava njihove ideje. Od jasličke dobi djeca spontano istražuju svijet kroz osjetila, igru, odnose i interakcije. Odgojitelj je taj koji, svojom implicitnom pedagogijom i odnosom povjerenja, otvara prostor dječjoj znatiželji i preuzima ulogu podržavatelja u procesu učenja.
Posebno se naglašava važnost suradnje s roditeljima, koji se u proces uključuju kao partneri, a ne samo promatrači. Roditelji najčešće naglasak stavljaju na sigurnost i socijalni razvoj djece, dok im je zadatak odgojitelja približiti širu pedagošku perspektivu — istraživanje, stvaralaštvo i razvoj kompetencija.
Predavanje završava naglaskom na refleksivnoj praksi kao pokretaču profesionalnog razvoja. Dokumentiranje, analiziranje i rasprava o praksi omogućuju odgojiteljima da prepoznaju kvalitetu, uoče izazove i unaprijede svoj rad. U vrtiću koji njeguje refleksivnu kulturu stvaraju se uvjeti za trajni profesionalni rast - rast koji nikada ne završava, jer se pedagoški proces stalno mijenja, kao i djeca čije potrebe i interesi oblikuju svakodnevnu praksu.
Kroz sve cjeline predavanja provlači se jasna poruka: autonomija odgojitelja i djece međusobno su povezane, a njihovo razvijanje odraz je kulture ustanove, kvalitete timskog rada, odnosa s roditeljima i dubine profesionalnog promišljanja. Vrtić postaje mjesto zajedničkog rasta, gdje djeca i odrasli uče jedni od drugih, a autonomija se gradi kao temelj kompetentnog, odgovornog i humanog odgoja.
Želite li pogledati cijelo predavanje i sve primjere iz prakse, koje je dio Riznice Znanja, javite nam se na info@mlijecnizub.hr